Koljeno – najveći zglob u našem tijelu koji cijeloga života trpi udaranje, pritisak, trošenje, rane…

Najvjerojatnije ne postoji osoba na ovome svijetu koja nije pala na koljena i ogrebala ih. Ovo je neizbježan dio odrastanja. Kasnije dolazi neprestano šetanje, trčanje, dizanje, skakanje, vožnja bicikla, pa još malo padanja… Sve su ovo pokreti u kojima su nam koljena potrebna, ali i kroz koje se koljena troše.

Što je ustvari koljeno?

Koljeno je zglob koji spaja bedrenu kost s goljeničnom kosti. Ono se sastoji od dva zgloba – jedan zglob čine potkoljenična i natkoljenična kost, a drugi iver i natkoljenična kost. Koljeno nam služi pri stajanju, hodanju, trčanju i mnogim drugim radnjama u kojima moramo skupljati i pružati nogu. Podnosi veliko opterećenje te se s vremenom troši.

Kada se javlja bol u koljenu?

Bol u koljenu javlja se kod široke populacije, ali najčešće kod sportaša ili bivših sportaša. Najizloženiji su skijaši, tenisači, košarkaši i nogometaši jer u ovim sportovima dolazi do naglih pokreta i rotacija, a što ubrzava trošenje hrskavice. Bol se može javiti kao posljedica neke ozljede kao što je oštećenje hrskavice ili ligamenta, ali može biti i posljedica neke bolesti poput gihta, artritisa ili viška kilograma. Jačina i mjesto boli može varirati što također ovisi o uzroku.

Ako bol u koljenu traje duže vrijeme potrebno je javiti se liječniku. Ovo je posebno bitno napraviti ako uz bol osjećamo vrućinu u koljenu, ako je koljeno oteklo, ako ga ne možemo savinuti, tj. osjećamo kao da je zakočeno ili ako škripi. Liječnik obiteljske medicine uputit će nas kod specijalista koji će postaviti dijagnozu i odrediti potrebnu terapiju.

Brojne su metode kako postaviti dijagnozu, a među njima je svakako potrebno istaknuti magnetsku rezonancu koljena koja daje detaljne podatke o stanju u ozlijeđenom zglobu. Nakon što liječnik dobije informacije o stanju zgloba može odrediti daljnje korake. Ako je riječ o lakšoj ozljedi, onda može propisati mirovanje, stavljanje leda te podizanje noge u zrak, kako bi se smanjila mogućnost nastajanja otekline. U težim slučajevima moguće je staviti i gips, dok je kod najtežih slučajeva potrebna operacija.

Među najčešćim ozljedama koljena svakako treba istaknuti tzv. skakačko koljeno. Skakačko koljeno se najčešće javlja kod sportaša koji se bave sportovima koji uključuju mnogo skakanja, kao što je na primjer košarka. Zbog neravnoteže u mišićima koji djeluju na koljeno, dolazi do opterećenja na patelarni ligament, što u konačnici dovodi do slabosti i boli u koljenu. Ovo se može spriječiti dobrim zagrijavanjem te pravilnim izvođenjem vježbi i treniranjem uz stručno vodstvo.

Osteoartritis

Osteoartritis ili artroza postaje sve veći medicinski problem jer je jedna od najčešćih bolesti koštano-mišićnog sustava. Osteoartritis nastaje propadanjem zglobne hrskavice i promjena na kostima.

Simptomi su bolovi, krckanje u zglobovima i ograničene kretnje koje mogu dovesti do atrofije mišića.

Ligamenti i meniskus

Pored ovih poteškoća, jako su česte i ozljede ligamenata i meniskusa koljena. Ligamenti i meniskus najčešće stradavaju pri nekoj tjelesnoj aktivnosti.

Ligamenti koljena služe kako bi mu dali stabilnost, dok je meniskus hrskavica koja omogućuje amortizaciju i stabilizaciju koljena. Ozljede ligamenata najčešće nastaju pri nekom naglom pokretu ili jakoj sili te rotaciji koljena (npr. sudar igrača u nogometu).

Liječenje ozlijeđenih ligamenata

Ako ozljeda ligamenta nije teža onda se najčešće liječi nošenjem steznika te mirovanjem. Ovo traje oko 6 tjedana tijekom kojih je potrebno provesti i fizikalnu terapiju koju će odrediti specijalist. Ipak, ako je riječ o opsežnijoj ozljedi, onda će možda biti potrebno napraviti i operativni zahvat. Pored ligamenata, puknuće meniskusa je jedna od najčešćih ozljeda koljena i nastaje pri nasilnom okretanju ili zakretanju koljena.

Što je zapravo meniskus? Meniskus podrazumijeva dvije hrskavice od kojih je jedna na kraju bedrene i druga na kraju goljenične kosti. One su u obliku slova „C“ i djeluju kao svojevrsni jastuk između ovih kostiju te rasterećuju i stabiliziraju koljeno. Međutim, u slučaju nekog naglog pokreta ili jakog udarca može doći do rupture što uzrokuje bol, ukočenosti i oteklinu. Često uz ozljedu meniskusa dolazi do ozljede ligamenata i hrskavice. Kod starijih osoba do ozljeda meniskusa dolazi zbog degenerativnih promjena na koljenu. Liječenje ozljede meniskusa može se provesti na dva načina – odmorom, ledom i lijekovima ili operacijom.

Pri bržem oporavku od ozljeda koljena uz navedene metode koje uključuju mirovanje, led, ortozu, te fizikalnu terapiju, mogu nam pomoći i neki prirodni lijekovi te čak i hrana. Brojna eterična ulja i kreme mogu pomoći i ubrzati proces oporavka zgloba. Među najpoznatijima su svakako gavez te eterična ulja lavande, gorke naranče i eukaliptusa.

I hrana nam može pomoći, pa je tako dobro odabirati hranu bogatu vitaminom C jer on pomaže bržem obnavljanju hrskavice. Također, potrebno je odabrati i hranu bogatu vitaminom E jer djeluje na prokrvljenost tkiva te će pospješiti oporavak.

Ipak, ono što je najvažnije imati na umu jest da je kod boli u koljenu prvo potrebno otići liječniku obiteljske medicine koji će nas potom uputiti dalje na specijalističke preglede. Specijalist ortoped odlučit će što je najbolje za nas i naše koljeno kako bismo mogli dalje živjeti punim životom i bez boli.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *