Vjerojatno ne postoji osoba koja nije čula za astmu. Mnogi od nas poznaju osobe koje imaju problema s astmom ili i sami „muku mučimo“ s njom.
Što je astma, zašto nastaje i možemo li ju pobijediti? Sama riječ dolazi iz grčkog jezika i znači „zaduha“. Ovo je kronična upalna bolest dišnih puteva, a najčešći simptomi su kratkoća daha, kašljanje, osjećaj pritiska u prsima i zviždeći ili piskavi zvuk dok osoba diše. Osoba koja boluje od astme može imati i duža razdoblja bez simptoma koja se prekidaju iznenadnim, a često i izrazito neugodnim „napadom“ kašlja, otežanog disanja i osjećaja težine na prsima pa čak i gušenja.
Razlikujemo dvije vrste astme: alergijska i ne alergijska
Alergijska astma je češći oblik astme i nastaje kao posljedica pretjerane osjetljivosti na određene alergene iz okoliša. Uglavnom se javlja u djetinjstvu i jedan je češćih razloga dolazaka djece kod liječnika pedijatra. Astma se češće javlja kod dječaka nego kod djevojčica. Dobra stvar je da se astma kod jednog dijela djece odrastanjem smiri i gotovo se nikada ne vrati, dok neke, na žalost, prati cijeloga života.
Astma se može javiti kao reakcija imunološkog sustava na razne alergene među kojima su najčešći: grinje iz kućne prašine, pelud biljaka (trave, stabla, korov…), dlake životinja i plijesan. Ako je osoba alergična na grinje, plijesan i/ili dlaku, onda astma može biti prisutna tijekom cijele godine, a ako je riječ o alergiji na određenu pelud, onda se napadi javljaju periodično, odnosno u vrijeme kad je određena pelud aktivna. Pored navedenih uzroka, napad astme mogu izazvati i tjelesni napor, određeni lijekovi, duhanski dim, izlaganje hladnom zraku, kemikalije… Još jedan bitan faktor ove vrste astme je i nasljedni faktor – dakle veća je vjerojatnost da će se pojaviti u obitelji u kojoj je netko od roditelja ili djedova/baka bolovao od astme.
Nealergijska astma javlja se u kasnijoj dobi i kod ove astme testovi za alergije su negativni te ne postoji nikakav genetski faktor.
Astma bolest današnjice
Astma je vrlo česta bolest i usko je povezana s alergijama. Naime, smatra se kako 25-50 % bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, a da 60-80 % bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis.
Svjetska organizacija za alergije (WAO) iznosi podatke kako danas diljem svijeta od alergijskog rinitisa boluje od 10 do 30 % odrasle populacije i čak do 40 % djece. Ni u Hrvatskoj, prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, situacija nije mnogo bolje te od raznih alergija boluje oko 15 % stanovništva. Simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje vodenaste sekrecije iz nosa ili začepljenost nosa. Može se javiti i reakcija očiju (svrbež ili suzenje). Ovi simptomi mogu biti prisutni tijekom cijele godine ili uvijek u isto doba godine (ovisi o tome na što je osoba alergična).
Kako se astma dijagnosticira?
Dijagnosticiranje astme složen je proces koji zahtjeva opsežnu specijalističku obradu. Za početak je bitno razgovarati s pacijentom i dobiti od njega informacije o tegobama. Nakon toga, liječnik će napraviti fizikalni pregled, a potom dijagnostiku – odnosno spirometriju. Spirometrija je osnovna pretraga za testiranje funkcije pluća kojom se mjeri volumen i brzina izdahnutog zraka. Također je potrebno definirati i upalnu sastavnicu bolesti posebnim pretragama, uključujući udio izdahnutog dušičnog oksida (FeNO), broj eozinofila u perifernoj krvi i u iskašljaju (mješavina sluzi, otpadnih dijelova sluznice i stanica izbačenih iz pluća).
Kako se liječi astma?
Astma se može liječiti kombinacijom raznih lijekova – ovisi o tome kakvi su simptomi. Uglavnom se liječenje sastoji od kombinacije lijekova protiv alergija (antihistaminici) i lijeka za smanjenje otpora u plućima (Ventolin). Ovi lijekovi mogu se uzimati i primjenjivati lokalno – kapi za nos ili oči.
Također, mogu se preporučiti i inhalacijski kortikosteroidi u obliku spreja za nos te razne pumpice sa specifičnim protuupalnim lijekovima. Osobama koje imaju alergijsku astmu liječnik može propisati lijekove koji se inhaliraju u pluća, a koji pomažu širenju dišnih puteva ili lijekovi koji smiruju alergijsku upalu – kortikosteroidi.
Ovdje je uglavnom riječ o pumpicama iz kojih se lijek udiše direktno u pluća te djeluje samo na lokalnoj razini tako da nema reakcija u ostatku tijela (kao što je, s druge strane, slučaj kod lijekova koji se uzimaju na usta pa djeluju na cijelo tijelo).
Specijalist će odlučiti o tome koja vrsta lijekova je najbolja za suzbijanje simptoma astme i omogućavanje normalnog disanja. Ako je riječ o astmi koja se javlja povremeno, onda najvjerojatnije neće biti potrebno uzimati terapiju, dok je u slučaju trajne astme terapija potrebna. Uz redovitu terapiju može se smanjiti i prevenirati napade astme.
Osim uzimanja terapije potrebno je i prilagoditi životne navike. Prvenstveno je bitno prestati pušiti (ako pušite), kao i pokušati smanjiti izloženost alergenima. Ako je riječ o alergiji na grinje od velike pomoći mogu doći antialergijski madraci na kojima spavamo. Potrebno je često usisavati, prozračivati i čistiti prostor u kojem boravimo. Ako je riječ o alergiji na određenu pelud, može se preventivno početi s antialergijskom terapijom kako se ne bi razvio astmatični napad.
Za kraj je potrebno dodati kako će i zdrava prehrana i jačanje imuniteta mnogo učiniti po pitanju prevencije napada te doprinijeti boljoj kvaliteti života.
2 Comments