Razgovarali smo s doc. prim. dr. sc. Eduardom Rodom, dr. med., specijalistom ortopedije, uže specijalizacije iz traumatologije lokomotornog sustava, koji je dio tima Centra za ortopediju i sportsku medicinu Specijalne bolnice Sv. Katarina. Liječenje sportskih ozljeda sustava za kretanje, posebice profesionalnih igrača je veliki izazov za svakog liječnika i njegov tim. Bolnica Sv. Katarina je centar izvrsnosti za sportsku medicinu, u njoj se liječio niz vrhunskih hrvatskih sportaša iz gotovo svih sportova, a doc. prim. dr. sc. Eduard Rod dugogodišnji je službeni liječnik hrvatske A nogometne reprezentacije te član zdravstvene komisije Hrvatskog nogometnog saveza.
U intervjuu saznajte kako prepoznati, liječiti i spriječiti ozljede koljena kod sportaša.
Koje su najčešće ozljede koljena kod sportaša?
Koljeno je jedan od najsloženijih i najopterećenijih zglobova u ljudskom tijelu. Njegova je uloga dvostruka istovremeno mora biti dovoljno stabilno da prenese silu cijelog tijela, a dovoljno pokretljivo da omogući trčanje, skokove i nagle promjene smjera. Upravo ta kombinacija čini ga ranjivim, osobito kod sportaša. Najčešće ozljede uključuju: puknuće prednje križne sveze (ACL), puknuće meniska, oštećenja hrskavice, nestabilnost patele i upalne ozljede tetiva u području koljena.
Kako prepoznati ozbiljnu ozljedu koljena, a kada se radi o privremenoj nelagodi?
Bol nakon treninga koja postupno popušta često nije razlog za zabrinutost. Znakovi ozbiljne ozljede uključuju naglo „pucanje“ u koljenu, brzo naticanje unutar nekoliko sati, osjećaj nestabilnosti, nemogućnost oslonca te „zaključavanje“ zgloba tj gubitak pokreta. U tim slučajevima nužan je hitan ortopedski pregled.
Postoje li sportovi u kojima je rizik od ozljede koljena posebno visok?
Da. Sportovi s naglim promjenama smjera poput nogometa, rukometa, košarke i tenisa nose visok rizik. Skijanje i snowboard opasni su zbog rotacijskih opterećenja, dok kontaktni sportovi dodaju rizik izravnog udarca u zglob.
Koji pokreti ili obrasci kretanja najviše opterećuju koljeno?
Najopasniji su doskoci na ispruženo koljeno, nagli zaokreti bez pripreme, duboki čučnjevi izvedeni nepravilno te neravnomjerna raspodjela težine pri trčanju ili doskoku. Prevencija uključuje dobru tehniku, vježbe propriocepcije i jačanje mišića natkoljenice, stražnje lože i kukova.
Koji su kriteriji za odluku između konzervativnog liječenja i operacije?
Odluka ovisi o vrsti i težini ozljede, dobi, sportskim ambicijama, stupnju nestabilnosti te mogućnosti provođenja rehabilitacije. Djelomična puknuća ligamenata kod rekreativaca ponekad se liječe fizikalnom terapijom, dok potpuna puknuća kod profesionalaca uglavnom zahtijevaju operaciju.
Koji su najčešći zahvati na koljenu kod sportaša?
Najčešće su artroskopska rekonstrukcija ACL-a, šivanje ili djelomična resekcija meniska, uklanjanje slobodnih tijela iz zgloba te postupci obnove hrskavice. Kod nestabilnosti patele provode se zahvati stabilizacije.
Koliko je važna rehabilitacija i koji su njezini ključni elementi?
Rehabilitacija je jednako važna kao i operacija. Proces uključuje smanjenje boli i otekline, vraćanje pokreta, jačanje mišića, vježbe ravnoteže i propriocepcije te postupno uvođenje sportskih specifičnih aktivnosti. Prerani povratak sportu povećava rizik ponovne ozljede.
Koji bi bio savjet mladim sportašima i trenerima?
Tehnika i prevencija jednako su važni kao i sam trening. Uključite vježbe stabilizacije trupa i kuka, postupno povećavajte intenzitet, poštujte dane odmora i ne ignorirajte bol. Programi prevencije poput FIFA 11+ pokazali su se vrlo učinkovitima u smanjenju rizika od ozljeda.
Ozljede koljena su česte, ali se mnoge mogu spriječiti pravilnim pristupom treningu i prevenciji. Brza dijagnostika i odgovarajuće liječenje ključni su za povratak sportu, a briga o koljenima ulaganje je u dugoročnu sportsku karijeru i kvalitetu života.
