Bavljenje sportom za jedan je dio ljudi tek rekreacija i način kako održavati zdravlje, kondiciju i liniju, dok je za druge to životni poziv i odabir za profesionalnu karijeru. Međutim, sastavni dio sporta, bilo da je riječ o nogometu, gimnastici ili standardnim plesovima, su bol i ozljede koje je svaki sportaš, ali i rekreativac osjetio barem jednom u životu.

U Americi, primjerice zabilježe više od 10 milijuna sportskih ozljeda svake godine. Svi smo svjedočili brojnim grubim ozljedama nastalima na sportskim terenima, nogometnom, košarkaškom, rukometnom, boksačkom ringu… Vidjeli smo kako sportaše iznose na nosilima u bolovima te smo suosjećali s njima. No znači li ta ozljeda i kraj njihove sportske karijere?

Kako nastaju ozljede?

Potrebno je podijeliti ozljede na akutne – one koje nastaju naglo zbog nekog krivog pokreta, te kronične – koje su rezultat dugogodišnjih krivih pokreta tijela.

Do akutnih ozljeda dolazi iznenada i one nastaju uslijed neke traume, sudara sportaša, krivog doskoka, uganuća, istegnuća, iščašenja… U trenutku ozljede osoba osjeća iznenadnu i snažnu bol, a nakon samo nekoliko trenutaka na ozlijeđenom se mjestu javlja crvenilo, oteklina, a moguće je čak i krvarenje te nastanak hematoma.  

Druga vrsta sportskih ozljeda su one ozljede koje nastaju kao rezultat dugogodišnjeg nepravilnog treniranja, slabosti pojedinih mišića, tetiva i ligamenata, stalnog naprezanja i ponavljanja stresa tkiva.

Naime, svako intenzivno treniranje izaziva stres u mišićima tijekom kojeg se pojedina mišićna vlakna oštete, a neka se potroše. Ako se sportaš ne odmara dovoljno, njegovi mišići se ne mogu oporaviti i zacijeliti te zbog prečestog i preintenzivnog vježbanja može doći do povećanja mogućnosti ozljede. Česte sportske ozljede su stres frakture, upale tetiva, ozljede mišića potkoljenice, ozljede tetiva koljena, trkačko koljeno, ozljede leđa kod dizača utega, teniski lakat, ozljede glave i ozljede stopala. Različite aktivnosti mogu uzrokovati ove ozljede.

Što napraviti u slučaju ozljede?

Ako je riječ o akutnoj ozljedi koja je nastala naglo, na treningu ili natjecanju, najvažnije je reagirati odmah. Prva pomoć u ovom slučaju je prestanak svih aktivnosti te stavljanje hladnih obloga, odnosno leda, kako bi se smanjio otok i bol.

Na ozlijeđeno područje se vršiti pritisak kako bi se smanjila mogućnost nastanka hematoma. Također to je područje potrebno držati povišeno, iznad razine srca, kako bi se tijelo samo dreniralo.

Liječenje ozljeda rekreativaca i sportaša odvija se malo drugačijim tijekom jer sportaši imaju na raspolaganju razne stručnjake, fizijatre, fizioterapeute i liječnike koji imaju zadatak što prije vratiti sportaša na noge kako bi mogao nastaviti trenirati.

Mirovanje i rehabilitacija

Rekreativcima se uglavnom preporučuje mirovanje, hlađenje ozlijeđenog dijela tijela, a ako je riječ o težoj ozljedi, potrebno je potražiti pomoć liječnika obiteljske medicine koji će nas potom uputiti na fizikalnu terapiju ili na odmaranje ako će biti dovoljno. Treba istaknuti kako prilikom hlađenja treba biti oprezan i ne držati led izravno na koži i ne lediti predugo jer bi se u suprotnom moglo oštetiti tkivo.

Za razliku od rekreativaca kojima se preporučuje mirovanje, sportašima rehabilitacija može početi mnogo brže nakon ozlijede. Uz konzultacije sa stručnjacima, ozlijeđeno mjesto može se početi lagano masirati kako bi se uklonio hematom te potom krenuti s fizikalnom terapijom. Pri terapiji se koriste razne metode kao što su električna stimulacija ili zvučni valovi, trakcija ili vježbanje u vodi kako bi se potaknula što brža regeneracija. Na sreću, tretiranje ozljeda i terapije stalno napreduju te se razvijaju novi tretmani i dolazi se do novih spoznaja, tako da se jako velik broj sportaša u vrlo kratkom roku vraća na sportsku terene.

Strpljen spašen

Nakon što do ozljede dođe osim fizičke boli, mnogi osjećaju i ljutnju, bespomoćnost, frustraciju… Ovo je posebno naglašeno kod profesionalnih sportaša koji imaju pritisak brzog vraćanja u sportske arene jer imaju potpisane ugovore te ih tamo očekuju obožavatelji, ali i sportski direktori i sponzori.

Vrijeme oporavka od ozlijede je razdoblje u kojem treba biti strpljiv i pažljiv dok se ne vratimo u formu. Tijelu treba dati vremena da se odmori, oporavi i zacijeli. Prebrz povratak na trening, dok ozlijeđeno tkivo nije u potpunosti zacijelilo, može dovesti do još gore ozljede. Dužina oporavka ovisi o težini ozljede, ali i samoj osobi koja je ozlijeđena (godinama, formi, genetskim predispozicijama…).

Nakon povratka na teren potrebno je posvetiti pažnju vježbama istezanja i zagrijavanja kako bi se svi mišići dobro zagrijali i pripremili za trening. Također, pravilan odabir hrane može ubrzati oporavak pa se tako preporučuje unos vitamina, proteina i kolagena kako bi se tijelo što brže regeneriralo.

Ipak, ono što je najvažnije jest slušati savjet liječnika i imati strpljenja pa je onda povratak na teren siguran i zajamčen.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *