Moždani udar predstavlja veliku opasnost za tijelo jer može biti smrtonosan. Ipak, ako se na vrijeme prepoznaju simptomi i ako se odmah reagira, velike su šanse da će posljedice biti blaže. Zato je vrlo bitno poznavati simptome udara kako bi se moglo što prije reagirati.
Ali, što je moždani udar i kako do njega dolazi?
Moždani udar nastaje uslijed poremećaja u opskrbi mozga krvlju. Poremećaji u opskrbi mogu nastati zbog pojave ugruška (tromba), začepljenja krvnih žila ili prsnuća žile.
Najčešći uzrok je začepljenje krvne žile ugruškom. Ovo se najčešće događa u arterijama oštećenima aterosklerozom. Ugrušak može nastati i na stijenci arterije, a može se i odlijepiti te „putovati“ žilicama dok se konačno negdje ne zaglavi i ne izazove začepljenje. Ovo se zove moždana embolija.
Jedan od uzroka moždanog udara je stanjenje stijenke arterije uslijed čega dolazi do njezinog prsnuća te izlijeva krvi u mozak. Ovo se zove moždano krvarenje.
Dakle, mnogo je načina kako može doći do moždanog udara i mnogo je stupnjeva oštećenja koja nastaju kao posljedice – od gotovo neprimjetnih i lakših, preko težih fizičkih ili kognitivnih do smrti.
Vrijeme kao presudni faktor
Uvjet za uspješan oporavak nakon moždanog udara je vrijeme koje je prošlo do liječnike intervencije. Dakle, ako sumnjate na moždani udar potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć kako bi se moglo na vrijeme krenuti s liječenjem i tako ublažiti eventualne posljedice. Ovaj vremenski prozor iznosi od tri do šest sati, stoga je presudna brza reakcija.
Prepoznajte simptome
Na žalost, mnogo ljudi ne prepoznaje simptome moždanog udara, pa još uvijek ne stižu na vrijeme kod liječnika. Najčešći simptomi moždanog udara su: utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, lica, noge, često je zahvaćena samo jedna strana tijela. Može se pojaviti poremećaj govora (otežano izgovaranje, frfljanje, pogrešno razumijevanje); kao i gubitak ravnoteže i/ili koordinacije. Ovi simptomi mogu biti kombinirani s drugim upozoravajućim znakovima kao što su vrtoglavica, nesigurnost pri hodu ili iznenadni padovi, naglo zamagljenje ili gubitka vida, osobito na jednom oku; nagla, jaka glavobolja, koja može biti praćena povraćanjem, ali i nagli gubitak svijesti.
Važno smanjiti rizično ponašanje
Mnoge bolesti i stanja povezane su s povećanim rizikom od moždanog udara. Jedan od njih je povišen krvni tlak koji može dovesti do moždanog udara. Upravo zbog ove činjenice povišeni krvni tlak zovu „tihim ubojicom“. Još jedan faktor rizika koji može dovesti do moždanog udara je oštećenje krvnih žila. Oštećenje može dovesti do smanjenja rastezljivosti, sužavanja pa sve do potpunog začepljenja krvnih žila ili pak njihova puknuća. I određene srčane bolesti mogu dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka u žilama, što u konačnici može dovesti do začepljenja i udara. Pušenje može pogodovati nastanku moždanog udara, kao i šećerna bolest, odnosno dijabetes.
Povišene masnoće isto su jedan od rizičnih čimbenika. Višak kolesterola se nakuplja i taloži u žilama gdje se stvaraju naslage čime se one sužavaju. Krv ne može cirkulirati suženom žilom jednako kao prije. Moždani udar nastaje kada ove naslage kompletno zatvore krvnu žilu zbog čega dio mozga ne može dobivati za život nužne hranjive tvari. S druge strane, ove naslage masnoće vrše određeni pritisak na žilu te ona može uslijed opterećenja puknuti.
Kako bi se smanjio rizik od moždanog udara, potrebno je prakticirati zdrave navike – šetnju, rekreaciju, zdravu prehranu bogatu raznolikim namirnicama. Također trebalo bi prestati pušiti te smanjiti alkohol, masnu i slatku hranu koliko god možemo. Sve ovo rezultirat će dugim i zdravim životom bez rizika od moždanog udara.
Kako bi se smanjio rizik od moždanog udara dobro je jednom godišnje odraditi preventivni sistematski pregled pri kojem će liječnik utvrditi stanje kolesterola u krvi, provjeriti zdravlje srca i kardiološkog sustava te utvrditi postoje li rizici od moždanog udara. Moguće je i da preporuči neurološku obradu kako bi bio siguran da je sve u redu. Jednogodišnji preventivni sistematski pregled svakako je dobar način čuvanja zdravlja i ulaganja u sigurniju budućnost.
