„Bolje spriječiti nego liječiti“ svima je znana uzrečica koja jasno sažima bit prevencije i sistematskih pregleda.
Jeste li ove godine bili kod liječnika i obavili preventivni pregled? Mnogi će na ovo pitanje odgovoriti niječno ili protupitanjem – „Zašto ako mi nije ništa?!“.
Motiv za odlazak na preventivne sistematske preglede treba biti upravo taj da kod liječnika idemo dok nas nešto ne boli kako bi se eventualni problemi mogli otkriti u samim začecima. Kad nas nešto zaboli ili počnemo osjećati neke poteškoće ponekad može značiti da je bolest već uznapredovala i liječenje je tada mnogo teže i kompliciranije nego da je otkrivena na samom početku.
Sistematski pregledi počinju u djetinjstvu
Sistematski pregledi počinju po rođenju, odnosno u dojenačkoj dobi, odvođenjem djece kod pedijatra svakih nekoliko mjeseci gdje se prate određeni parametri rasta i razvoja. Organizirani pregledi nastavljaju se i polaskom u školu te se ponavljaju nekoliko puta tijekom školovanja.
Završetkom srednje škole kao da zaboravljamo na preventivne odlaske liječniku i zdravlje stavljamo po strani te se dogodi da prođe i po nekoliko godina bez da smo pregledali krvnu sliku i urin. Također, iako živimo u 21. stoljeću te se provode brojne kampanje kroz koje se upozorava na važnost pregleda, i dalje velik broj žena ne ide na godišnje ginekološke preglede, a muškarci ne vode računa o prostati.
Važnost preventivnih pregleda prepoznala je i Svjetska zdravstvena organizacija koja preporučuje redovite preventivne preglede jednom godišnje, a najmanje jednom u dvije godine.
Nacionalni programi za rano otkrivanje bolesti
I Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi nekoliko nacionalnih programa kojima se želi povećati rano otkrivanje malignih bolesti. Provode se nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, raka grlića maternice, raka debelog crijeva. Kroz ove programe HZJZ organizirano šalje pozive građanima koji su u određenoj dobnoj skupini da dođu na preventivne preglede kako bi se bolest otkrila na vrijeme.
Preventivnim i sistematskim pregledima bolest se može otkriti u samom početku, a što je posebno bitno kod obolijevanja od raznih vrsta karcinoma kod kojih rano otkrivanje i brz početak „borbe“ jamče i bolje šanse za pobjedu, odnosno izlječenje.
Ipak, i oni koji nisu u određenoj dobnoj skupini, a žele skrbiti o svome zdravlju, trebali bi odlaziti na godišnje sistematske preglede te kod liječnika obiteljske medicine barem jednom godišnje izvaditi krv i pregledati osnovnu krvnu sliku.
Budući da je u Hrvatskoj komplicirano obaviti sistematski pregled u bolnicama, odnosno javnim zdravstvenim ustanovama jer se zbog dugih lista jako dugo čeka, mnogi koriste mogućnost odlaska u privatne klinike gdje se može napraviti sveobuhvatni sistematski pregled. Za razliku od bolnica gdje bi se za pojedine segmente sistematskog pregleda čekalo i po nekoliko mjeseci, u privatnim je klinikama ovo moguće odraditi praktički u jedan dan.
Što obuhvaća sistematski pregled?
Sistematski pregledi mogu biti različiti, ovisno o dobnoj skupini i spolu pacijenta.
Najčešće pretrage obuhvaćaju laboratorijske pretrage krvi, analizu urina, hormone, analizu stolice, a mogu sadržavati i tumorske markere. Sistematski pregled može uključivati pregled internista, EKG srca, pregled pluća te UZV abdomena. Ovisno o spolu može se napraviti ultrazvuk prostate ili ultrazvuk dojki. Ponekad sistematski pregled uključuje i pregled vida. U zadnje vrijeme velik broj sistematskih pregleda uključuje i razgovor sa psihologom kako bi se utvrdio stupanj stresa kojem je osoba izložena.
Razgovor sa psihologom
Užurban način života, mnoštvo obveza, strah od gubitka posla, a u zadnjih godinu dana i strah od koronavirusa, kod mnogih izaziva razne poteškoće u obliku napada panike, osjećaja tjeskobe pa čak i depresije. Ovo su stanja u kojima razgovor sa psihologom može pomoći kako bi se otklonile daljnje komplikacije. Naime, zbog brojnih briga možemo početi osjećati i fizičke probleme, kao što su ubrzano lupanje srca, nedostatak daha, težina u prsima…
Nakon što smo obavili sistematski pregled dobivamo mišljenje liječnika te preporuke o tome kako dalje održavati zdravlje. Ako se otkrije neko oboljenje, liječnik će nas uputiti na daljnje pretrage ili nam može odrediti potrebnu terapiju.
Mnogi izbjegavaju odlazak na preventivne sistematske preglede zbog iracionalnog straha od otkrivanja eventualne bolesti. Međutim, ovo je pogrešno razmišljanje jer, iako je zaista grozno kad se suočimo s činjenicom da imamo neku težu bolest, ipak u svemu tome postoji jedan mali pozitivan aspekt. Ako je bolest otkrivena na samom početku, velika je vjerojatnost da će se i izliječiti. Upravo je ovo razlog zašto svi liječnici i zdravstvene organizacije preporučuju preventivne sistematske preglede i zašto bismo trebali barem jednom godišnje stisnuti zube, zaboraviti na strah i neugodnost i obaviti ga.
