Ljudsko srce čudesan je organ – kuca oko 100.000 puta u jednom jedinom danu i pumpa oko 7.570 litara krvi. Iako naporno radi tijekom cijelog našeg života, mi ga jedva i osjetimo. Upravo su trenutci kada osjetimo lupanje srca, trenutci kada postanemo svjesni tog malog mišića vitalnog za naš organizam.
Srce osjetimo u trenutcima povećanog fizičkog napora, straha, ako smo pretjerali s kavom, ali i slučaju poremećaja rada ritma srca. Tada srce počne jače raditi i pumpati krv te ga mi osjećamo kao lupanje u prsima. Zbog ovog neuobičajenog osjećaja velik broj nas osjeti određenu nelagodu, a dio se i prepadne. No ima li razloga za brigu?
Kako dolazi do ovog pojačanog rada srca i je li ono opasno?
Lupanje srca ili palpitacije nisu bolest već su simptom koji označava kratkotrajan osjećaj nepravilnog rada srca. One su kratkotrajni zastoji u radu srca ili se pak javljaju kao jaki trzaj srca koje “kao da se pomaknulo u prsima”.
Osjetiti pojačan rad svoga srca velikom broju ljudi nije ugodan osjećaj i često se preplaše i zabrinu pa odlaze kod liječnika obiteljske medicine koji ih potom može uputiti na specijalistički pregled kod kardiologa. Ovaj osjećaj lupanja često znamo imati prije spavanja kad legnemo i smirimo se, ali on ne treba uvijek biti razlog za brigu. Moguće je kako je u pitanju samo prolazna reakcija na neku stresnu situaciju, uzbuđenje, strah i slično. Neki ljudi su svjesni gotovo svakog stezanja i nepravilnosti u radu srca, dok drugi ne osjećaju ni mnogo teže poremećaje. Svijest o tome je češća kod ljudi koji su anksiozni ili depresivni, a manje kod aktivnih i sretnih ljudi.
Uzroci palpitacija
Uzroci lupanja srca mogu biti raznovrsni poremećaji srčanog ritma, od fizioloških i benignih do potencijalno opasnih, pa čak i smrtonosnih.
Najčešći uzrok pojačanog lupanja srca je ekstrasistolija kada se zbog preuranjenog srčanog otkucaja srce duže puni krvlju što se osjeti kao pauza u radu i nakon čega dolazi do jačeg srčanog otkucaja koji osjećamo kao pojačano lupanje srca.
Također, pojačano lupanje može nastati zbog nekih bolesti kao što je na primjer bolest štitnjače, odnosno hipotireoza. Iako znaju biti neugodne, neke vrste pojačanog lupanja srca ne trebaju terapiju, dok je za druge potrebno otići specijalistu, a najteži slučajevi rješavaju se operacijom.

Kada se javiti liječniku?
- Često u mirovanju osjećate nepravilan rad srca ili “preskakanje”
- Ubrzano lupanje traje neko duže vrijeme i učestalo je
- Uz lupanje srca doživjeli se i nesvjesticu
- Broj otkucaja u mirovanju prelazi 120 u minuti
Ako ste doživjeli neku od ovih situacija nužno je obratiti se liječniku kako bi specijalist mogao napraviti pregled i utvrditi o kakvom je točno lupanju srca riječ, što mu je uzrok, te koji je najbolji način rješavanja ovog problema. Liječnik obiteljske medicine može napraviti EKG, na osnovu čega upućuje dalje kod specijalista kardiologa. Kardiolog će napraviti EKG, ali i dodatne pretrage kao što su ultrazvuk srca, rendgen srca, ergometrija i cjelodnevno snimanje EKG-a (Holter).
Povelja zdravog srca
Kako bismo imali što duži i zdraviji život trebamo se pridržavati određenih smjernica kojima ćemo sačuvati naše srce. Čak postoji i Povelja zdravog srca Europskog kardiološkog društva u kojoj su dane smjernice kako održavati zdravlje srca.
Prema toj povelji Formula za zdravo srce je:
- 0 cigareta dnevno (nulta tolerancija prema pušenju)
- 3 km pješačenja dnevno
- 5 obroka voća i povrća dnevno
- sistolički krvni tlak ispod 140 mmHg
- ukupni kolesterol ispod 5 mmol/l
- LDL kolesterol ispod 3 mmol/l
- bez šećerne bolesti i debljine
Hrana za zdravo srce
Kako bismo očuvali zdravlje našega srca, a samim time i nas samih, treba se okrenuti zdravom životu te po mogućnosti unijeti promjene u prehrani. Potrebno je napraviti pametne odabire te umjesto crvenog mesa, konzumirati bijelo i krto meso, umjesto krumpira, tjestenine i riže, odabrati zeleno lisnato povrće, a umjesto slatkiša posegnuti za voćem. Preporučuje se izbjegavati konzumaciju mesnih prerađevina koje su bogate mastima, solima i aditivima, a uvesti prirodne masnoće kao što su kokosovo, maslinovo ili bučino ulje i avokado. Pekarske proizvode; krafne, bureke, bijela peciva, koji su također prepuni aditiva, šećera i soli, najbolje je zaboraviti. Bolje je jesti kruhove od cjelovitih žitarica.
Također, potrebno je odreći se cigareta, jer već i vrapci znaju o negativnim učincima nikotinskog dima na tijelo. Alkohol u velikim količinama nam isto ne čini dobro, iako je čaša vina dobra za zdravlje. Isto vrijedi i za kavu s kojom također moramo biti oprezni.
Za kraj trebamo povesti računa i o mentalnom zdravlju te pokušati izbjegavati stres i pokušati se umiriti meditacijom i dubokim disanjem. Sve ove smjernice pomoći će nam očuvati srce što duže zdravim i da nas što duže posluži bez preskakanja.