Jeste li među onim rijetkim sretnicima koji nikada nisu osjetili bolove u donjem dijelu križa ili ste pak među velikom većinom odrasle populacije koja je barem jednom u životu muku mučila s križoboljom?
Križobolja je jedna od najučestalijih zdravstvenih problema modernog doba i procjenjuje se da je oko 75 posto populacije nekada tijekom života osjetilo bolove u donjem dijelu leđa, odnosno kralježnice.
Zašto križobolja muči toliko mnogo ljudi?
Liječnici pretpostavljaju kako je najčešći uzrok križobolje nepravilno i prejako naprezanje leđa. Mnogi su uzroci križobolje, a najčešći su težak fizički rad (podizanje teških predmeta) i dugotrajan nepravilan položaj (sjedenje u automobilu ili u uredu). Problemi mogu nastati i zbog prenapregnutih, ali i preopuštenih mišića. Kod starijih osoba do boli u križima dolazi zbog degenerativnih promjena u kralježnici ili osteoporoze. Još neki uzroci križobolje mogu biti reumatske bolesti, urođena iskrivljenja kralježnice (skolioza, kifoza), ali i nakon ozljeda ili upala te kod karcinoma. Osim toga, bol u križima može nastati i zbog ozljede ili problema u nekom drugom dijelu tijela, primjerice u koljenu ili kuku. Naime, ako nas boli kuk ili koljeno, nesvjesno ćemo kompenzirati bol i početi nepravilno hodati i držati se, što može rezultirati bolovima u križima.
Pored navedenog, donji dio leđa nas može boljeti i zbog povećane tjelesne težine te nedovoljnog kretanja. Uz sve ovo ravna stopala, loša obuća, previsoke potpetice, uske cipele, ali i dugotrajan stres također mogu biti uzrokom križobolje.
Glavni simptom križobolje je bol u donjem dijelu leđa. Ona može nastati naglo, ali i postepeno, može se širiti ili ju možemo osjećati na samo jednom mjestu. Možemo osjećati jaku bol zbog koje se ne možemo pomaknuti, udahnuti ili kihnuti, a može biti slabija i stalna. Križobolja nikada nije ugodna i može nam utjecati na kvalitetu života.
Tih dana kad nas „uhvati“, većina ljudi osjeća kako ne može gotovo ništa. Imaju problema sa sjedenjem na poslu, ne mogu voziti automobil, teško je pronaći položaj za spavanje. Sve ovo, uz stalnu bol, dovodi do razdražljivosti, bezvoljnosti i općenito lošeg raspoloženja, a mnogi su prisiljeni uzeti i bolovanje jer jednostavno ne mogu raditi.
Kako si pomoći?
Prva i osnovna stvar koju treba učiniti je javiti se liječniku koji može preporučiti određena sredstva za smanjivanje boli ako procijeni da su potrebna. Nakon toga nas može uputiti na pretrage kako bi se utvrdio točan razlog križobolje. Može nas uputiti na vađenje krvi, kao i na RTG pa čak i ultrazvuk.
U liječenju križobolje može sudjelovati i nekoliko različitih specijalista, ovisno o tome koji su uzroci i kakvu terapiju propišu. Ono što je bitno imati na umu jest da liječenje križobolje može biti dugotrajno, a ponekad uključuje i mijenjanje životnih navika. Uz terapiju protiv boli, liječnik može propisati i posjet fizijatru koji će potom odrediti terapiju koja je najbolje prilagođena svakoj osobi.
Potrebno je otkriti točan uzrok te potom spriječiti mogućnost ponavljanja. Dakle, ako je riječ o križobolji kao rezultatu nekog fizičkog pokreta (podizanja teškog tereta) preporučuje se izbjegavati taj pokret i podizanje tereta. Ili, ako se mora i dalje nešto podizati, onda je bitno pravilno napraviti taj pokret podizanja i ne naprezati leđa. Isto tako, ako je do križobolje došlo zbog nedovoljno kretanja ili predugog sjedenja, treba uvesti određene vježbe razgibavanja i jačanja leđa i povećati kretanje. Za početak svakako treba više hodati, a potom, u skladu s mogućnostima, uvesti i neku jaču tjelesnu aktivnost. Na ovaj način aktivirat ćemo i učvrstiti mišiće, ali ih i istegnuti i opustiti.
Svakako je bitno prepoznati važnost održavanja zdravlja kralježnice i leđa te uložiti vrijeme u poboljšavanje tjelesne kondicije. Dakle, prema svojim preferencijama odaberite neku tjelesnu aktivnost – bilo da je riječ o plivanju, hodanju, jogi, pilatesu… sve ovo pomoći će Vam očuvati zdravlje leđa i pozitivno će utjecati na vaše zdravlje. Kažu da tijelo pamti, a ako ga nismo čuvali u mladosti, mogli bismo imati problema u starosti.
