Mnogo puta smo čuli za herniju diska ili diskus herniju. No znamo li zaista što je to i kako do hernije diska dolazi?
Naša kralježnica potporni je sustav cijeloga tijela i sastoji se od 24 kralješka koji se ne naslanjaju jedni na druge već su odvojeni diskovima. Njihova funkcija je štititi kralješke od trenja i punjeni su tekućinom koja služi za amortizaciju sile. Ono što je zanimljivo je da se količina tekućine mijenja tijekom dana pa smo ujutro viši nego navečer. Osim toga, diskovi s godinama „dehidriraju“ tj. izgube tekućinu i to je razlog zašto s godinama postajemo sve niži. Svaki disk građen je od jakog vanjskog sloja i mekane unutrašnjosti koja djeluje kao svojevrsni amortizer.
Međutim, ako disk propadne, bilo zbog starenja ili neke ozljede, unutarnji dio diska će „izletjeti“ kroz vanjski sloj i to je ono što zovemo hernija diska. Ovaj izbočeni dio može raditi pritisak na živac, a može ga čak i ozlijediti što se manifestira raznim, uglavnom bolnim, simptomima.
Simptomi hernije diska
O tome gdje će osoba osjećati bol, određuje sam položaj ozlijeđenog diska. Pored boli, osoba može izgubiti osjet ili osjećati slabost u određenom dijelu tijela, a simptomi mogu nastati naglo i spontano nestati ili biti stalni i dugotrajni.
Pojava hernije diska izaziva jaku bol u leđima, ali i nozi ili ruci. Ova bol pojačava se pri svakom pokretu, a pojačat će je i smijeh, kašalj, pa čak i mokrenje.
Velika većina hernija diskova događa se u donjem (lumbalnom) dijelu kralježnice i najčešće zahvaća samo jednu nogu. Ova vrsta hernije može uzrokovati bol ne samo u donjem dijelu leđa već se bol osjeća i niz cijeli živac ishijatikus, a koji ide iz kralježnice niz nogu i petu. Ova bol zove se išijas.
Ako netko doživi herniju diska u donjem dijelu leđa, osjetit će bol i slabost u nogama. Neki mogu imati poteškoća s podizanjem prednjeg dijela stopala.
U slučajevima da je „izletio“ disk u srednjem dijelu kralježnice i ako je riječ o većoj herniji, tada osoba može imati većih problema kao što su problemi s kontroliranjem mokraćnog mjehura, pa čak i crijeva.
Pored lumbalnog dijela, hernija diska najčešća je u vratnom dijelu i tada simptomi najčešće zahvaćaju jednu ruku.
Ako dođe do hernije diska u vratnom dijelu osoba će osjetiti bol u lopatici, pazuhu i vrhu ramena koja putuje do vrhova prstiju. Pored boli, moguća je i slabost u mišićima ruku.
Zašto dolazi do hernije diska?
Još uvijek se ne zna razlog zašto kod nekih osoba dolazi do hernije diska. Ipak, hernija diska povezuje se uz određene poslove i položaje tijela. Primjerice, veća je šansa da će osoba dobiti herniju diska ako se bavi poslom u kojem opterećuje kralježnicu (nepravilno držanje tijekom nošenja tereta). Kao još neki faktori su genetika i tjelesna težina. I dugotrajno sjedenje te nepravilno držanje pridonose nastajanju hernije diska.
Liječenje diskus hernije
Ako osjetite jaku bol u leđima za početak je potrebno popiti tabletu protiv bolova, a potom se javiti liječniku obiteljske medicine. On će Vas dalje uputiti kod specijalista koji će obaviti specijalističke preglede i svu potrebnu dijagnostiku kako bi utvrdio o čemu je točno riječ i je li zaista riječ o herniji diska te će u konačnici odrediti najbolju terapiju.
Kod hernije diska pomaže odmaranje, ali nije dobro previše ležati. Bilo bi dobro ležati na tvrđoj podlozi, možda čak i nabaviti tvrdi madrac ili ležati na podu.
Također, mnogi savjetuju laganu šetnju, kao i odlazak na fizikalnu terapiju. Osoba koja je doživjela diskus herniju trebala bi ovo shvatiti kao svojevrsno upozorenje te promijeniti životne navike.
Potrebno je regulirati tjelesnu težinu te raditi vježbe kako bi se učvrstili i ojačali mišići uz kralježnicu.
Uz fizikalnu terapiju, vježbe, smanjenje tjelesne težine osoba bi se trebala oporaviti u relativno brzom vremenu. Ako osoba radi negdje gdje sjedi većinu dana, dobro je stolicu prilagoditi tako da se sjedi uspravnih leđa. U velikom broju slučajeva ova bol uz pravilnu terapiju prođe unutar šest tjedana. Ako se produži na duže od 3 mjeseca, liječnici će možda savjetovati operaciju. Operacija je dobar izbor u slučaju da osoba nema kontrolu funkcija mokraćnog mjehura ili pražnjenja crijeva to zahtijeva operaciju.
Danas je operacija diska gotovo rutinski zahvat i riječ je o minimalno invazivnoj operaciji tijekom koje se, korištenjem mikroskopa, precizno uklanjaju dijelovi hernije, a čuva se kralježnica.
Ovim načinom operacije smanjuje se rizik komplikacija, a ubrzava se oporavak pacijenta. Već na dan zahvata pacijenta se diže na noge i počinje hodati. Također, dobro je početi s vježbama stabilizacije trupa, a kako vrijeme odmiče tako se može povećati tjelesna aktivnost.
Za zdrava leđa i kralježnicu bitno je zapamtiti nekoliko stvari koje će Vam osigurati život bez boli u leđima:
- Pravilno držanje dok hodamo, stojimo, ali i sjedimo, aktivirat će brojne mišiće leđa te će se smanjiti pritisak na samu kralježnicu.
- Pravilno podizanje tereta – ne smijemo teške stvari podizati leđima već nogama jer ćemo tako sačuvati našu kralježnicu.
- Regulacija tjelesne težine – potrebno je paziti o tjelesnoj težini jer manja težina manje opterećuje cijelo tijelo, a time i kralježnica manje „pati“.
- Istezanje i vježbanje – kao i kod držanja, istezanjem i vježbom pomažemo kralježnici i diskovima da se „poravnaju“. Yoga, body balance i slične tehnike odlične su za zdravlje leđa.
- Masaže – za zdravlje leđa svakako će pomoći i razne masaže koje će opustiti mišiće.
Uz sve ove metode naša će nas leđa i kralježnica vjerno služiti dugi niz godina.
