Dizanje teških predmeta, ponavljani pokreti te cjelodnevno sjedenje za stolom mogu biti uzrokom smetnji i bolova u leđima. Saznajte više o bolovima u leđima na poslu te kako ih spriječiti.
Bez obzira jesu li bolni ili oštri i ubodni, bolovi u leđima mogu otežati koncentraciju na posao. Nažalost, u pojedinim zanimanjima, kao što su građevinarstvo i tvornički poslovi, mogu se pojaviti značaje tegobe s leđima. Čak i rutinski uredski rad može uzrokovati ili pogoršati bolove u leđima.
Uobičajeni uzroci bolova u leđima na poslu
Brojni čimbenici mogu pridonijeti bolovima u leđima na poslu. Na primjer:
- Sila – Iznimno previše sile na leđima (podizanje ili pomicanje teških predmeta može prouzročiti ozljede)
- Ponavljanje – Ponavljanje određenih pokreta, posebno onih koji uključuju uvrtanje ili okretanje kralježnice, mogu ozlijediti leđa
- Neaktivnost – Neaktivan posao ili posao za stolom mogu pridonijeti bolovima u leđima, posebno ako imate loše držanje ili sjedite cijeli dan na stolici s neadekvatnom potporom na leđima.
Bolovi u leđima i faktori životnog stila
Naravno, čimbenici poput starenja, pretilosti i lošeg fizičkog stanja također mogu pridonijeti bolovima u leđima. Iako ne možete kontrolirati Vašu dob, možete se usredotočiti na održavanje zdrave težine, a to znatno smanjuje stres na leđima.
Započnite sa zdravom prehranom. Obavezno unosite dovoljno kalcija i vitamina D – te hranjive tvari Vam mogu pomoći u sprečavanju nastanka stanja zbog kojeg Vaše kosti postaju slabe i lomljive (osteoporoza). Osteoporoza je odgovorna za mnoge prijelome kostiju koji dovode do bolova u leđima.
Kombinirajte aerobne vježbe, poput plivanja ili hodanja, s vježbama koje jačaju i istežu mišiće leđa i trbuh. Vježbe koje povećavaju ravnotežu i snagu također mogu smanjiti rizik od pada i ozljede leđa. Razmislite o vježbama joge te nošenja utega koje “izazivaju“ vašu ravnotežu.
Preporučuje se najmanje 150 minuta tjedno umjerenih aerobnih aktivnosti ili 75 minuta tjedno snažnih aerobnih aktivnosti – po mogućnosti raspoređenih tijekom tjedna – i vježbe snage za trening najmanje dva puta tjedno.
Ako pušite, prestanite. Pušenje smanjuje protok krvi u donjem dijelu kralježnice, što može pridonijeti degeneraciji kralježničkog diska i usporenom zacjeljivanju od ozljeda leđa. Kašalj povezan s pušenjem također može uzrokovati bolove u leđima.
Sprječavanje bolova u leđima na poslu
Možete poduzeti korake kako biste izbjegli i spriječili bolove u leđima i ozljede na radu. Na primjer:
- Obratite pažnju na držanje tijela. Kad stojite, ravnomjerno uravnotežite težinu na nogama. Da biste imali dobro držanje tijela dok sjedite, odaberite stolicu koja podupire donji dio leđa. Podesite visinu svoje stolice tako da vam stopala stoje ravno na podu ili na osloncu za noge, a bedra da su paralelna s podom. Izvadite novčanik ili mobitel iz stražnjeg džepa dok sjedite kako biste spriječili dodatni pritisak na stražnjicu i donji dio leđa.
- Pravilno podižite teret. Kada podižete i nosite težak predmet, približite se predmetu, savijte koljena i zategnite trbušne mišiće. Koristite mišiće nogu kako biste podupirali tijelo dok ustajete. Držite predmet uz tijelo. Održavajte prirodnu krivulju leđa. Ne uvijajte se prilikom dizanja. Ako je neki predmet pretežak za sigurno podizanje, zamolite nekoga da vam pomogne.
- Izmijenite zadatke koji se ponavljaju. Pokušajte zamijeniti fizički zahtjevne zadatke manje zahtjevnima. Ako radite za računalom, provjerite jesu li monitor, tipkovnica, miš i stolica pravilno postavljeni. Ako često razgovarate telefonom i pišete ili pišete istovremeno, stavite telefon na zvučnik ili koristite slušalice. Izbjegavajte nepotrebno savijanje, uvijanje i dosezanje. Ograničite vrijeme koje provodite noseći teške aktovke, torbice i torbe.
- Slušajte svoje tijelo. Ako morate sjediti dulje vrijeme, često mijenjajte položaj. Povremeno prošetajte okolo i nježno istegnite mišiće kako biste ublažili napetost.
Ispitajte svoje radno okruženje i riješite se situacija koje bi vam mogle pogoršati leđa. Čak i jednostavni koraci mogu pomoći u sprečavanju ozljeda i bolova u leđima.
U Specijalnoj Bolnici Sv. Katarina možete napraviti pregled uz individualizirani pristup pacijentu u specijaliziranoj ambulanti za bolna stanja kralježnice, koji podrazumijeva sveobuhvatnu dijagnostiku akutne i kronične boli svih segmenata kralježnice.
Ako je potrebno, uključuje se i neuroradiološka dijagnostika i/ili minimalno invazivni dijagnostički zahvat (dijagnostička vertebralna intervencija).
U slučaju da konzervativno liječenje kralježnice i minimalno invazive vertebralne intervencije (MiVi) nisu pomogle u liječenju kralježnice, specijalisti će Vam preporučiti operativni zahvat na kralježnici. Spinalni kirurzi u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina imaju dugogodišnje iskustvo u operativnom liječenju bolesti kralježnice i savjetovat će Vas kada je operacija stvarno neophodna. Nakon operacije bolesnici borave na odjelu jedan do nekoliko dana, ovisno o vrsti operacije, a pod stalnom kontrolom medicinskog osoblja. Već prvog dana nakon operacije započinje se program individualno prilagođene fizikalne terapije što ubrzava postupak cjelokupne rehabilitacije.
Ne odgađajte pregled i ne trpite bolove, rezervirajte termin za pregled i prepustite se u ruke vrhunskim stručnjacima s velikim međunarodnim iskustvom koji su eksperti pri liječenju složenih zdravstvenih stanja.
