„Medicina je bila moja želja od djetinjstva“

Prema podacima koje iznosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u svijetu: preko 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. I situacija u Hrvatskoj je jednako zabrinjavajuća, te HZJZ navodi kako su kardiovaskularne bolesti u 2016. godini bile uzrok 45% ukupno umrlih.

Upravo su ovi zabrinjavajući podaci bili povod za intervju s liječnikom Dorijanom Jagačićem, dr. med., specijalistom internistom i subspecijalistom kardiologije u Specijalnoj bolnici Sveta Katarina.

Dr. Jagačić je diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. Nakon staža u bolnici Sv. Duh radio je kao liječnik hitne i obiteljske medicine. Specijalizaciju iz interne medicine te povrh toga kardiologije obavio je u Saveznoj republici Njemačkoj. Stekao je široko radno iskustvo radeći u više kardioloških ordinacija i bolnica u SR Njemačkoj te u Švicarskoj. Od 2016. do 2021. radio je kao kardiolog u Specijalnoj bolnici Agram. Dodatno se educirao iz područja ehokardiografije, reanimacije, pacemakera i TCM-a. Član je Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog kardiološkog društva.

Biti liječnik, kažu, nije posao već poziv. Kako ste se i zašto odlučili da želite biti liječnik?

Sjećam se kako su ostali učenici crtali vozače automobila, željezničare itd., kod mene je to bio uho-grlo-nos liječnik sa svojom specifičnom lampom. Da, dakle biti liječnik i pomagati ljudima, bila je moja želja od djetinjstva.

Gdje ste studirali i što Vam je predstavljalo najveći izazov tijekom studija?

Studirao sam u Zagrebu i najveći izazov tijekom studija mi je bila famozna prva godina, za koju su mnogi pričali da se na njoj odlučuje tko će nastaviti studirati. Ipak, upornost i trud su se isplatili te sam uspješno nastavio studij.

Svi kažu da je studij medicine jako zahtjevan. Kako ste uklapali učenje, odlaske na predavanja i slobodno vrijeme (ako ga je uopće bilo)?

Učenje je bilo dosta nevezano uz predavanja, budući da je sadržaj predavanja bio najčešće usmjeren ka širenju horizonta. Što se tiče slobodnog vremena, sjećam se da je bio izazov izaći van tijekom tjedna, npr. u četvrtak i probdjeti do jutarnjih sati. S vremena na vrijeme i to je bilo moguće.

Kako to da ste se odlučili baš na specijalizaciju iz interne i potom na subspecijalizaciju kardiologije?

kardiolog uzv pacijent

Specijalizacija iz interne me zanimala upravo zbog toga što je razgovor s pacijentom od presudne važnosti. S druge strane, traganje za uzrocima bolesti ponekad zahtijeva i svojevrsne „detektivske“ sposobnosti, tako da je jako zanimljivo. Specijalizacija iz kardiologije me pak zainteresirala tijekom interne.  

Što je najbolji dio Vašega posla, a što najteži?

Najbolji dio mojeg posla je rad s ljudima, razgovor s njima, činjenica da ih mogu saslušati i pomoći im. S druge strane, najteži dio posla je administracija u kojoj je čovjek prepušten sam sebi.

Kako se nosite s emocionalnim izazovima koje pred Vas stavlja Vaš posao?

Vjerujem da svaki posao nosi određene emocionalne izazove, a kod nas su oni ipak malo izraženiji jer je riječ o ljudskom zdravlju i životima.

Nakon što završim s poslom, uglavnom nastojim posao ostaviti iza sebe, u bolnici, ali ponekad si ne mogu pomoći pa razmišljam o bolestima pacijenata još i kod kuće. U nošenju sa svim ovim emocionalnim izazovima mnogo mi pomaže „duhovnost“ izvan posla koja predstavlja ravnotežu.

Koliko se medicina (mislimo na Vaše polje) promijenila od kad ste diplomirali do danas?

Medicina se mijenja svakim danom, npr. danas je moguće ugraditi umjetne srčane zaliske preko prepone, što ranije nije bilo moguće. Liječenje bolesti koje je bilo malo izgledno, danas, zahvaljujući dobrim istraživanjima, postaje obećavajuće. Zadovoljan sam načinom kako moderne tehnologije i istraživanja pomažu za razvoj medicine jer se tako olakšava i nama i pacijentima. Nama su zahvati jednostavniji i manje su invazivni pa se i pacijenti brže oporavljaju.

Planirate li se dalje educirati ili ići na neke dodatne subspecijalizacije?

Razmišljao sam o daljnjoj edukaciji, a volio bih se okušati i u magnetskoj rezonanci srca.

Što biste poručili mladima koji tek odabiru studij, je li medicina dobar izbor i zašto?

Mislim da je medicina jako dobar izbor, a poručio bih im da se više uključe u razine odlučivanja kako bi odluke o našoj struci donosili ljudi koji se u to stvarno razumiju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *