Prema Američkom Institutu za stres, 33% osoba prijavilo je da su pod utjecajem ekstremnog stresa, 77% je pod stresom koji izravno utječe na njihovo fizičko stanje, 73% je pod stresom koji utječe na njihovo psihičko stanje i zdravlje, dok 48% ima svakodnevnih problema sa spavanjem.

Što je zapravo stres?

Stres je svakodnevna pojava koja nastaje prilikom suočavanja s novim situacijama, opasnostima ili primjerice izbjegavanja istih. Također, može se reći da je stres stanje kroz koje osoba prolazi u trenutku kada društveni, poslovni ili obiteljski zahtjevi prekoračuju mogućnosti koje ta osoba može pružiti u tom trenutku. Zato se stres najčešće naziva tjelesnim, psihičkim i emocionalnim naporom.

Koje vrste stresa postoje?

Mnogi smatraju da je stres samo jedan, no zapravo postoji više vrsta stresa: akutni, kronični i epizodni stres. Razlikuju se trajanjem i načinom na koji utječu na tijelo osobe koja se s njim suočava. Akutni i epizodni stres kratkog su trajanja, dok je kronični stres dugog trajanja. Također, postoji i „pozitivan“ stres koji se naziva „eustress“, a simbolizira ga motiviranost i trenutno podizanje produktivnosti osobe te trenutna pozitivna promjena raspoloženja – osoba se osjeća sretno i zadovoljno.

Kako prepoznati stres?

Mnoge osobe zanemaruju ili nisu svjesne prisutnosti stresa u svojem životu te mnoge simptome, poput glavobolja, nesanica ili manjka motiviranosti u životu, pripisuju određenim bolestima, dok njihov uzrok može biti upravo stres.

Zbog ubrzane svakodnevice i mnoštva obaveza, nekada je teško prepoznati prisutnost stresa u životu. Katkad stres može nastajati, odnosno dolaziti iz očiglednih izvora, no često manji, odnosno redovni stres koji se doživljava na poslu, fakultetu, tijekom prijateljskih ili obiteljskih interakcija može ostaviti trag na psihičkom i fizičkom zdravlju osobe.

Neki od najčešćih znakova koji se projiciraju tijekom postojanja i utjecaja stresa su:
psihološki znakovi – manjak koncentracije, zaboravnost, tjeskoba i grickanje noktiju
emocionalni znakovi – bijes, frustriranost, ljutitost i razdraženost
fizički znakovi – glavobolja, slabiji imunitet, učestale prehlade, grčevi mišića i promjene u kilaži

Također, zbog uvećane proizvodnje kortizola, adrenalina i noradrenalina, tijelo je u stanju povišenog krvnog tlaka, veće budnosti i pripreme mišića (reakcije) te se osoba osjeća budnije i potencijalno se više znoji.

Kronični stres, odnosno dugoročno izlaganje istomu može stvoriti dodatne komplikacije poput trbušnih nelagoda, bolova u mišićima, erektilne disfunkcije i gubitka libida, PTSP-a i srčanih bolesti.

Poslovni čovjek pod stresom

U kojem slučaju treba reagirati i potražiti pomoć?

U situaciji gdje se ne može stopostotno utvrditi je li stres uzrok, a poduzele su se mjere samokontrole stresa te su simptomi i dalje izraženi, vrijeme je za posjet liječniku. Liječnik će kroz razgovor o simptomima, životnim okolnostima i situacijama u kojima se osoba koja je zatražila pomoć nalazi, pokušati dijagnosticirati stres, odnosno pokušati pronaći i provjeriti dodatne potencijalne uzroke zbog kojih su nastali određeni simptomi.

Bitno je napomenuti da bolove u prsima, leđima i rukama, kratkoću daha ili ekstremno znojenje treba shvatiti ozbiljno jer to ne moraju nužno biti znakovi stresa, već simptomi srčanog udara. U slučaju takvih znakova je preporučljivo hitno zatražiti liječnički pregled i pomoć.

Liječenje osoba koje su izložene stresu

Liječnici nakon utvrđene situacije najčešće neće propisivati i davati medikamente, osim u slučaju liječenja bolesti poput depresije ili anksioznog poremećaja.

Potrebno je stvoriti strategiju, odnosno pristup kojim će se osoba voditi u trenutku suočavanja s osobnim izvorima stresa. To će značajno olakšati i poboljšati reakcije na stare i nove situacije, ali i zaustaviti razvijanje stresa u kronični te očuvati psihičko i fizičko zdravlje.

Neke od aktivnosti koje se mogu poduzeti kako bi se smanjili i uklonili efekti izloženosti stresu:
• svakodnevna tjelesna aktivnost
• vježbanje tehnika disanja
• čitanje knjiga
• odlazak na izlet i boravak u prirodi
• razgovor s bliskim osobama
• odlazak u kazalište ili kino
• izbjegavanje negativnih situacija i poroka
• razgovor sa stručnom osobom

Izvori:

mayoclinic.org – Stress management, https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/stress-management/in-depth/stress-symptoms/art-20050987, 9.11.202

verywellmind.com – What Is Stress?, https://www.verywellmind.com/stress-and-health-3145086, 9.11.2022.

stress.org – What is stress?, https://www.stress.org/daily-life, 9.11.2022.

medicalnewstoday.com – Why stress happens and how to manage it, https://www.medicalnewstoday.com/articles/145855, 9.11.2022.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)