Sagorijevanje (burnout) je stanje emocionalne, mentalne i često fizičke iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim ili ponavljanim stresom. Iako je najčešće uzrokovan problemima na poslu, može se pojaviti i u drugim područjima života, kao što su roditeljstvo, skrb ili romantični odnosi.

Što uzrokuje sagorijevanje?

Sagorijevanje nije samo rezultat dugog rada ili izvršavanja previše zadataka, iako oboje igraju važnu ulogu. Cinizam, depresija i letargija koji su karakteristični za sagorijevanje najčešće se javljaju kada osoba ne može sve obveze držati pod kontrolom, na poslu ili kod kuće, ili se od nje traži da izvrši zadatke koji su u sukobu s njezinim osjećajem o sebi. Utjecaja na ovo stanje ima i nedostatak podrške kod osobe.

Ako osoba barem s vremena na vrijeme ne uzme pauzu, mogla bi se suočiti sa sindromom sagorijevanja – kao i s brdom psihičkih i fizičkih zdravstvenih problema koji često dolaze s tim, uključujući glavobolje ,umor, žgaravicu i druge gastrointestinalne simptome, kao i povećanu mogućnost zlouporabe alkohola, droga ili hrane.

Kako znati jeste li „sagorjeli“?

Znakovi i simptomi se nagomilavaju kroz duži period vremena i tek onda dovode do sagorijevanja.

Znakovi fizičke i emocionalne iscrpljenosti:

  • Kronični umor – u početku se prezentira kao nedostatak energije i osjećaj umora danima, kasnije se osoba osjeća fizički i emocionalno iscrpljeno, izmučeno i potrošeno te pomisao na  obveze ju još više iscrpljuju
  • Problemi sa spavanjem – u početku osobi je potrebno više vremena da zaspe, često se budi nakon usnivanja, preopterećena je mislima o obvezama prilikom usnivanja te zatim ne može uopće spavati što vodi do nesanice
  • Gubitak apetita – u početku osoba ne osjeća glad i preskače nekoliko obroka, a kasnije to može rezultirati potpunim gubitkom apetita i na gubitku težine
  • Fizički simptomi – bol u prsima, preskakanje i lupanje srca, kratkoća daha, bol u trbuhu, vrtoglavica, padanje u nesvijest i glavobolje neki su od simptoma koji se mogu javiti
  • Češća obolijevanja – budući da je ljudsko tijelo istrošeno, imunosni sustav je oslabljen i osoba je osjetljivija na razne infekcije, gripe i prehlade
  • Anksioznosti – u početku se javlja napetost, zabrinutost i živčanost, kasnije se anksioznost može toliko razviti da osoba nije u mogućnosti funkcionirati ni privatno ni profesionalno
  • Depresija – u početku se javlja tuga i osjećaj beznađa te osjećaj krivnje i bezvrijednosti kao rezultat toga, a kasnije se može razviti u tešku depresiju
  • Problemi s pažnjom i koncentracijom – smanjena koncentracija i zaboravljivost su prvi znakovi, kasnije se simptomi mogu akumulirati do razine da osoba ne može više raditi
  • Ljutnja – u početku se javlja kao napetost i iritabilnost koje se zatim razvijaju u svađe i nesuglasice na poslu i kod kuće

Znakovi cinizma i otuđenosti:

  • Gubitak užitka – počinje kao gubitak volje za poslom, ali kasnije ako se ne intervenira može prerasti u gubitak uživanja u slobodnom vremenu te vremenu za obitelj i prijatelje
  • Pesimizam – u početku se može prezentirati kao negativnost prema nekim stvarima, dok kasnije može utjecati na manjak povjerenja u druge i osjećaj da ne možeš računati na nikoga
  • Izolacija – u početku se prezentira kao gubitak volje za socijalizacijom (odbijanje ići na ručak, zatvaranje vrata i potreba da se bude sam), kasnije može prerasti u ljutnju već kad se netko samo obrati ili dolaženje/odlaženje ranije ili kasnije kako bi se izbjegla interakcija
  • Otuđenost – osjećaj kada se osoba osjeća isključena od svoje okoline i distancirana od ljudi u svojoj blizini, može dovesti do izolacijskih ponašanja opisanih gore

Znakovi osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća:

  • Osjećaji apatije i beznađa – osjećaj da ništa nije kako treba i da ništa nije bitno, kako se simptomi pogoršavaju ovi osjećaji mogu kočiti osobu i postavljati pitanja poput „koji je smisao?“
  • Manjak produktivnosti i loša izvedba – bez obzira na mnogo vremena uloženog u rad, kronični stres sprječava dobru učinkovitost i efikasnost kao prije, što rezultira u nagomilavanju obveza i osjećaju nezadovoljstva
  • Povećana iritabilnost – javljaju se osjećaji nevažnosti, neučinkovitosti, beskorisnosti, osjećaj da više nisi u stanju odraditi nešto jednako efikasno kao prije.

Što napraviti kada osjetite sindrom sagorijevanja?

Prepoznavanje da imate izgaranje često je prvi korak u izradi plana za oporavak.

Napravite pauzu redovito i u privatnom i u poslovnom životu, pronađite energije za vježbanje, vježbajte svjesnost (jedan od načina je duboko disanje), uspostavite dnevnu rutinu, postavite granice između posla i slobodnog vremena, pronađite hobi.

Posjet terapeutu često je dobar prvi korak u borbi protiv izgaranja. Ukoliko smatrate da ne možete sami riješiti probleme ili se osjećate da postajete depresivni i ne vidite smisla u životu, nemojte oklijevati javiti se psihologu ili psihijatru za stručnu podršku i savjetovanje.

Izvori:

psychologytoday.com (2022). Burnout  Preuzeto s: https://www.psychologytoday.com/us/basics/burnout, 25.05.2022.

snz.unizg.hr (2018). Burnout sindrom – bolest današnjice? Preuzeto s: http://www.snz.unizg.hr/burnout-sindrom-bolest-danasnjice, 25.05.2022.

clevelandclinic.org (2022). What is Burnout. Preuzeto s: https://health.clevelandclinic.org/signs-of-burnout/, 25.05.2022.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.