Mnogi koji pate od migrena kažu kako je to najgora moguća glavobolja koju netko može doživjeti. Na dan kad imaju napad migrene jednostavno ne mogu funkcionirati. Ponekad glavobolje znaju biti toliko intenzivne da je jedino što mogu popiti lijekove protiv bolova, sklupčati se na krevetu u mračnoj sobi i čekati da prođe. Mnogima su napadi migrene toliko jaki da mogu izazvati povraćanje.  

To su samo neki od simptoma koje migrena može izazvati. Međutim što su zapravo migrene, kako i zašto nastaju?

Migrene su snažne glavobolje koje mnogi opisuju kao probadajuće ili pulsirajuće. Obično se osjećaju samo na jednoj strani glave. Uz intenzivnu bol, osoba koja ima napad migrene, može osjećati i mučninu te biti osjetljiva na zvukove i svjetlost. Mnogi neposredno prije samog napada mogu osjećati i simptome koji se nazivaju aure – određeni problemi s vidom, svjetlucanje… Također, napadu migrene često zna prethoditi i osjećaj slabosti u tijelu, trnci koji prolaze rukama, pa čak i cijelim tijelom, a ponekad su moguće i smetnje u govoru…

Mnogi već kod prvih upozoravajućih znakova popiju lijekove kako bi pokušali ublažiti bol koja dolazi. Trajanje migrene varira od nekoliko sati do nekoliko dana što svakako može utjecati na kvalitetu života.

Za ovo vrijeme osoba ne može gotovo ništa, već samo popiti terapiju, povući se u mračnu sobu i čekati da bol prođe. Osoba, koja pati od migrene, često ne može normalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, te taj dan mora provesti doma, odmarajući. Nakon što prođe napad migrene, osoba može osjećati „brain fog“ odnosno svojevrsnu zbunjenost i omamljenost.

Problem je što mnogi još nisu upoznati dovoljno s ovom bolesti te ne shvaćaju njezinu ozbiljnost, a poneki je čak i omalovažavaju.

Razlika glavobolje i migrene

Iako smo svi u životu osjetili glavobolju koja je zasigurno bila jaka, velika je razlika između glavobolje i migrene. Glavobolja je pojava koja se događa nasumično, ima razne uzroke i uglavnom počinje od potiljka te se širi prema naprijed. Uglavnom traje po nekoliko sati i prolazi uz analgetik.

S druge strane, kao što smo već spomenuli, migrene su daleko intenzivnije, dugotrajnije i uz samu glavobolju mogu se javiti aure, povraćanje i osjetljivost na svjetlo. Migrene se smatraju kroničnom bolešću i često se javljaju već u mlađoj dobi, a ponekad je riječ o nasljednoj bolesti.

Uzroci migrene još se istražuju

Iako se migrena proučava već dugi niz godina, stručnjaci još nisu našli točan uzrok i triger zbog kojega nastaju migrene. Različite osobe imaju različite trigere, odnosno okidače, koji mogu započeti napad.
Vjeruje se kako je migrena povezana s djelovanjem određenih hormona te kako je povezana sa ženskim ciklusom zbog čega od migrene pati oko 20% žena, a samo 6 % muškaraca.
Uz hormone, uzroci migrene mogu biti stres, nervoza, umor, nespavanje, promjena vremena odnosno klimatskih prilika, ali i određena hrana i piće. Namirnice koje su prepoznate kao one koje mogu izazvati napad su: crno vino, kava, čokolada, razni sirevi, suhomesnati proizvodi, masna hrana…
Ipak, često prođe i nekoliko godina dok osoba koja boluje od migrene ne otkrije što uzrokuje napad. Ponekad je riječ o kombinaciji trigera, ponekad je samo stres u pitanju, a ponekad napad dolazi „ničim izazvan“.
Dobro je da osoba vodi dnevnik glavobolja, u koji će upisivati kada su se migrene pojavile, što je taj dan jela, pila, kakve su bile ostale okolnosti (stres i slično). Na ovaj način može se otkriti uzorak nastajanja migrena i eliminirati ga.

Kako dijagnosticirati migrenu?

Ako osjećate glavobolje koje Vas dovode do povraćanja i zbog kojih ste potražili pomoć u hitnoj službi, vrijeme je da razmislite o posjeti liječniku opće prakse i detaljnoj neurološkoj obradi. Naime, za dijagnosticiranje migrene potrebno je obratiti se neurologu koji će preporučiti potrebne preglede i dijagnostiku, utvrditi radi li se o migreni i potom preporučiti terapiju.

Sama terapija ovisi od osobe do osobe. Liječnik i osoba u ovom slučaju trebaju raditi kao tim kako bi pronašli ono što najbolje djeluje jer smo svi drugačiji i lijekovi ne djeluju jednako na sve. I dok nekima pomažu dva aspirina, drugima ne pomažu ni najjači analgetici.

Uobičajeno je da se migrena liječi lijekovima koji olakšavaju glavobolju, npr. analgetici kao što je paracetamol. Potom se mogu uzimati i antireumatici, a u najgorim slučajevima liječnik može propisati i opioidne lijekove protiv bolova. Ipak s njima treba biti iznimno oprezan jer mogu izazvati ovisnost. Kod pojedinih osoba pomažu lijekovi koji blokiraju puteve boli u mozak, ali upotreba ovih lijekova nije sigurna za osobe koje imaju rizik od srčanog ili moždanog udara.

U mnogim slučajevima osobe, u dogovoru i prema preporuci liječnika, uzimaju i lijekove kojima sprječavaju nastajanje migrena, a to mogu biti antiepileptički lijekovi, lijekovi koji smanjuju krvni tlak pa čak i antidepresivi.

Mnogi su pomoć potražili i u injekcijama botoxa, koji opušta mišiće vrata i smanjuje napetost, a ima ih koji su spas potražili u alternativnoj ili istočnjačkoj medicini, pa tako odlaze na terapije akupunkturom.

Sve ovo samo je dio pokušaja i metoda kojima su se mnogi uhvatili u koštac s bolesti od koje pati jako velik broj ljudi, a koja često ostane i bez dijagnoze. Univerzalnog lijeka za migrenu, na žalost, nema jer smo svi jedinstveni i ono što jednoj osobi pomaže, drugoj ne mora djelovati.
Ipak, ono u čemu se većina slaže je da se migrene mogu smanjiti promjenom načina života – izbjegavanje određenih namirnica, pušenja, alkohola, kave, dovoljno sna, manje stresa, zvuče kao dobar početak u borbi protiv ove bolesti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *