Vrlo je vjerojatno kako na svijetu nema osobe koja nije barem jednom u životu osjetila glavobolju te je morala popiti analgetik kako bi ju prestalo boljeti.
Što su uopće glavobolje, kako i zašto do njih dolazi?
Glavobolje su boli koje proizlaze iz glave ili gornjeg dijela vrata te spadaju u najčešće simptome u medicini. Iako su neugodne, uglavnom su bezopasne i prolaze nakon što odspavamo, napijemo se vode, razgibamo se ili, u krajnjem slučaju, popijemo analgetik. Procjene su kako 7 od 10 ljudi ima najmanje jednu glavobolju jednom godišnje, a najčešća vrsta glavobolja su one tenzijske.
Glavobolje se mogu javiti i kod 10 % djece i tinejdžera te uglavnom nisu razlog za brigu. Uzrok glavobolje kod djece u većini slučajeva je nedovoljan unos tekućine. Ipak i oni mogu imati tenzijske glavobolje uzrokovane stresom u školi, problemima s vršnjacima ili nekom situacijom u obitelji.
Bol koju osjećamo u glavi potječe iz tkiva koja okružuju mozak jer mozak nema živaca koji prenose bol. Ovaj tanki sloj tkiva može biti nadražen i uzrokovati glavobolju. Sama bol može biti različita te je neki opisuju kao probadanje, stiskanje, pulsiranje, lupanje, tupa bol… Također, bol može biti locirana na različitim dijelovima glave – potiljku, iznad ušiju, u području sinusa, na čelu…
Zašto nastaju glavobolje?
Postoje različite vrste glavobolja – primarne i sekundarne.
Primarne glavobolje su rezultat određenih procesa u mozgu i u ovu skupinu spadaju migrene ili tenzijske glavobolje. Procjenjuje se da je tenzijske glavobolje osjetilo 8 od 10 ljudi.
Sekundarne glavobolje nastaju zbog određenih stanja, lijekova i bolesti, a među njih ubrajamo glavobolje koje nastaju nakon ozljeda, uslijed upale sinusa, dehidracije, zlouporabe lijekova, visokog krvnog tlaka…
Vrste glavobolje:
- Tenzijske glavobolje
- Cervikogene glavobolje
- Migrene
- Cluster glavobolje
- Sinusne glavobolje
Tenzijske glavobolje su najčešća vrsta glavobolja i većina ljudi opisuje ih kao „obruč koji steže glavu“. Uzroke tenzijskih glavobolja treba potražiti u mišićima vrata i glave. Kad prolazimo kroz neko stresno razdoblje u životu, bilo da je riječ o poslu ili obitelji, često i sami primijetimo kako smo napeti. Tada nesvjesno stišćemo mišiće u vratu i bol koja nastaje u njima putuje do glave te osjećamo glavobolju.
Cervikogene glavobolje nastaju zbog nastanka oštećenja između prva tri vratna živca. Češće se javljaju kod žena, a najčešće zbog lošeg držanja, posla u kojem je glava duže vrijeme nagnuta prema naprijed, opterećenja vrata, trzajne ozljede…
Ovakve vrste glavobolja javljaju se kao napadi različite jakosti koji imaju različito vrijeme trajanja (od nekoliko sati do nekoliko dana), a mogu se proširiti po cijeloj glavi.
Migrene su vrsta glavobolje u kojima bol „pulsira“ ili „lupa“, a može doći i do mučnine te osjetljivosti na svjetlo, bljeskajućih svjetala, pojave linija pred očima, problema s vidom… Još uvijek nije poznat uzrok migrena, ali povezuju ih s povećanim dotokom krvi u glavu.
Cluster glavobolje naziv je za glavobolje koje se javljaju u skupinama i bez najave. Najčešće je riječ o neočekivanoj i intenzivnoj boli iza oka ili na jednoj strani glave. Ne zna se uzrok ovih vrste glavobolja, ali vjeruje se da su povezane s hipotalamusom.
Sinusne glavobolje osjećaju se kao tupa pulsirajuća bol u prednjem dijelu glave, odnosno ispod očiju i u čelu, a često se pogorša kad osoba nagne glavu prema naprijed. Najčešće se aktiviraju tijekom prehlada ili upala sinusa.
Kako ublažiti glavobolju?
Postoje brojne metode kojima možemo ublažiti ili ukloniti glavobolju. Za početak je najbolje odmoriti se i popiti vode. Potom je potrebno smanjiti količinu stresa, a povećati količinu kretanja. Dokazano je kako već i lagana tjelovježba i rastezanje podiže razinu serotonina u krvi te se osjećamo bolje. Također, lagane vježbe za vrat poboljšavaju cirkulaciju čime se smanjuje mogućnost nastajanja tenzijskih i cervikogenih glavobolja. Masaža, akupunktura, kineziterapija i trakcija također su dobre metode kojima se mogu olakšati glavobolje. U liječenju se još primjenjuju i lokalne injekcije botulinskog otrova, epiduralna injekcija kortikosteroidima, a u konačnici i kirurški zahvat.
U kojim slučajevima trebamo otići liječniku?
Iako je većina glavobolja bezopasna, postoje pojedini slučajevi kada je dobro posjetiti liječnika. Ako imate glavobolju nakon ozljede glave, ako simptomi postanu jaki i osjećate da vas intenzivno boli „kao nikada do tad“, ako se glavobolje često vraćaju ili traju nekoliko dana svakako posjetite liječnika. Pored ovih situacija, ako se pojave problemi s vidom ili neki drugi simptomi kao što su vrućica ili povraćanje obavezno se javite liječniku.
