Vjerujemo da je malo onih koji nisu pogledali ljubavnu dramu „Notebook“, koja prati priču dvoje mladih koji se unatoč svim preprekama zaljubljuju i u konačnici vjenčaju. Ovu priču prepričava stariji muškarac jednoj gospođi za koju se kasnije sazna da je njegova supruga, a da je ovo njihova ljubavna priča. Supruga boluje od demencije, pretpostavlja se Alzheimerove bolesti, i on joj, čitajući priču o njihovoj ljubavi, pomaže vratiti sjećanje te ga ona u konačnici i prepozna.
Iako je ovo romantizirana vizija ove teške bolesti i nije baš realan prikaz, ipak daje uvid u to koje sve probleme nosi Alzheimerova bolest.
Što je Alzheimerova bolest?
To je progresivna bolest mozga čije je glavno obilježje gubitak pamćenja, ali i sposobnosti rasuđivanja te može dovesti i do promjene osobnosti. Ova bolest ne pogađa samo osobu koja je oboljela, već i cijelu obitelj jer osoba postepeno gubi kognitivne sposobnosti te u konačnici postaje ovisna o okolini.
Prema znanstvenim procjenama broj oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija će 2020. godine iznosilo čak 43 milijuna. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj danas ima oko 80 tisuća oboljelih, ali je prema dostupnim podacima liječeno svega 771 osoba.
Ono što je karakteristično za ovu bolest je to da se simptomi pojavljuju postepeno, gotovo neprimjetno, te često prođe i duže vrijeme od prvih simptoma do dijagnoze.
Najčešći simptomi
Najčešći simptomi koji upućuju na Alzheimerovu bolest su gubitak pamćenja, posebno na nedavne događaje, zapušteni izgleda, poteškoće u učenju, nesnalaženje u vremenu i prostoru, poremećaji u prosuđivanju, poremećaji govora i ponašanja (nastupi bijesa, agresija, depresija, lutanje…).
Na samom početku bolesti ovi simptomi se javljaju rijetko i postupno, te se ponekad čini samo da je osoba smušena, da teže nešto pamti, da joj je „riječ zastala na vrhu jezika“… Kasnije to može prijeći u neke ozbiljnije situacije, kao na primjer da odu u trgovinu i potom ne znaju gdje su.
Od Alzheimerove demencije uglavnom obolijevaju starije osobe, iznad 65 godina, te se stoga prvi simptomi uglavnom pripisuju staračkoj zaboravljivosti i „smušenosti“. Kako je riječ o postepenim simptomima, oboljela osoba, ali ni obitelj ne mogu sa sigurnošću reći kada su se javili prvi simptomi ni kada je bolest počela.
Tijekom vremena osobe će postati dezorijentirane u vremenu i prostoru, ne znaju koji je dan, datum ili čak godina, ne mogu pronaći put do kuće. U kasnijoj fazi, kako bolest napreduje, osoba teško razaznaje ljude oko sebe, ne može prepoznati članove obitelji, otežano govori…
Uz kognitivne poteškoće, osoba oboljela od Alzheimerove bolesti razvija i psihološke promjene pa tako dolazi do promjena u ponašanju. Osoba može postati uznemirena, agresivna, depresivna, može se promijeniti ciklus spavanja… Sve ovo utječe i na odnos s članovima obitelji koji se često ne znaju i ne mogu nositi s ovom situacijom te je to jedan od razloga zašto odlučuju oboljelu osobu smjestiti u zdravstvenu ustanovu gdje će imati adekvatnu skrb.
Pored navedenih poteškoća javljaju se i poteškoće u održavanju osobne higijene, odijevanju, a kasnije problemi s kontinencijom, tako da osoba s vremenom postaje sve ovisnija o tuđoj pomoći.
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza Alzheimerove demencije najčešće se postavlja na temelju podataka koje daje obitelj te uz pomoć kognitivnog testiranja. Također, liječnici upućuju u ovom slučaju na slikovne pretrage mozga, kao što je MSCT-a i magnetna rezonanca.
Isto tako, kako bi dobili što točniju sliku, dobro je napraviti i pretrage krvi, posebno hormona štitnjače i vitamina B12. Razvoj tehnologije omogućio je i metode poput određivanja biomarkera u cerebrospinalnoj tekućini i snimanja mozga PET CT-om kojima se može potvrditi Alzheimerova bolest.
Može li se Alzheimer prevenirati?
Iako još uvijek ne postoji način kako izliječi ovu bolest, ona se određenim lijekovima može ublažiti i prolongirati. Dakle, pravovremenom reakcijom pacijentu se mogu davati određeni lijekovi kojima će se usporiti nastajanje promjena na mozgu i duže samostalno funkcioniranje.
Osim toga, velika se nada polaže i u samu prevenciju. Pa je tako potrebno paziti na pravilnu prehranu te zdrave navike i redovitu aktivnost. Sve ovo pozitivno utječe na zdravlje mozga. Također, dobro je svakodnevno „vježbati“ mozak raznim rebusima, mozgalicama, križaljkama, sudokuom, pa čak i pojedinim društvenim igrama kao što su kartanje, memori i slično…
Ipak, suživot s Alzheimerom je težak i potrebno je zaista jako mnogo razumijevanja, strpljivosti i snage dok promatramo osobu koju volimo kako kopni i zaboravlja tko je bila i tko smo joj mi.
1 Comment