Demencija je pojam koji označava prvenstveno oštećenje pamćenja, a potom i drugih intelektualnih sposobnosti. Demencija izaziva sukobe, krivnju, tugu, žrtvu, neizvjesnost – negativne emocije koje mogu utjecati na kvalitetu života osobe s demencijom i njezinih najmilijih. Istraživanja pokazuju da više od većine drugih bolesti, demencija povećava stres i smanjuje mentalno zdravlje i dobrobit osoba koje se brinu o njima iz različitih razloga. Procjenjuje se da u svijetu od demencije trenutno boluje više od 44 milijuna ljudi.

Što je demencija?

Demencija je izraz koji se koristi za opisivanje skupine simptoma koji utječu na pamćenje, razmišljanje i društvene sposobnosti dovoljno ozbiljno da ometaju vaš svakodnevni život. To nije sama po sebi bolest, ali nekoliko bolesti može uzrokovati demenciju.

Iako demencija općenito uključuje gubitak pamćenja, gubitak pamćenja ima različite uzroke. Sam gubitak pamćenja ne znači da imate demenciju, iako je to često jedan od ranih znakova stanja.

Demencija ne podrazumijeva normalni i uobičajeni dio starenja, mnoge starije odrasle osobe žive cijeli život bez razvoja demencije.

Zašto dolazi do stanja demencije?

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok progresivne demencije u starijih osoba, ali postoji niz drugih uzroka demencije. Ovisno o uzroku, neki simptomi demencije mogu biti reverzibilni.

Postoje razni čimbenici rizika koji mogu dovesti do pojave demencije, na neke nije moguće utjecati, dok se na određene može utjecati:

  • Dob – rizik raste kako starite, osobito nakon 65. godine. Međutim, demencija nije normalan dio starenja, a demencija se može pojaviti i kod mlađih ljudi.
  • Obiteljska povijest – obiteljska povijest demencije stavlja vas u veći rizik od razvoja tog stanja. Međutim, mnogi ljudi s obiteljskom anamnezom nikada ne razviju simptome, a mnogi ljudi bez obiteljske anamneze razviju simptome. Postoje testovi za utvrđivanje imate li određene genetske mutacije.
  • Downov sindrom – u srednjoj dobi mnogi ljudi s Downovim sindromom razviju ranu Alzheimerovu bolest.

Čimbenici rizika na koje možete utjecati:

  • Dijeta i tjelovježba – istraživanja pokazuju da nedostatak tjelovježbe povećava rizik od demencije. I dok nije poznato da posebna dijeta smanjuje rizik od demencije, istraživanja pokazuju veću učestalost demencije kod ljudi koji se hrane nezdravom prehranom u usporedbi s onima koji slijede na primjer mediteransku prehranu.
  • Nedostaci vitamina – niske razine vitamina D, vitamina B-6, vitamina B-12 i folata mogu povećati rizik od demencije.
  • Kardiovaskularni čimbenici rizika –  uključuju visoki krvni tlak (hipertenziju), visok kolesterol, nakupljanje masnoća u arterijama (ateroskleroza) i pretilost.
  • Prekomjerna upotreba alkohola – poznato je da konzumiranje velikih količina alkohola uzrokuje promjene u mozgu. Nekoliko velikih studija i recenzija otkrilo je da su poremećaji konzumiranja alkohola povezani s povećanim rizikom od demencije, posebice demencije u ranom nastupu.
  • Pušenje –  može povećati rizik od razvoja demencije.
  • Dijabetes – može povećati rizik od demencije, osobito ako je loše kontroliran.
  • Poremećaji spavanja – ljudi koji imaju apneju u snu i druge poremećaje spavanja mogu biti pod većim rizikom od razvoja demencije.
  • Trauma glave – ljudi koji su imali tešku traumu glave imaju veći rizik. Nekoliko velikih studija pokazalo je da se kod ljudi u dobi od 50 godina ili starijih koji su imali traumatsku ozljedu mozga povećao rizik od demencije i Alzheimerove bolesti. Neke studije pokazuju da rizik može biti najveći unutar prvih šest mjeseci do dvije godine nakon traume glave.
  • Lijekovi koji mogu pogoršati pamćenje – pokušajte izbjeći lijekove za spavanje bez recepta i lijekove koji se koriste za liječenje urgentnosti te sedative. Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome može li vam neki od lijekova koje uzimate pogoršati pamćenje.

Simptomi demencije

Rani simptomi demencije nalikuju depresiji, ali razlikovanje ova dva stanja je ključno za daljnji pristup oboljeloj osobi. Izrazito je bitno na vrijeme prepoznati simptome te provesti ciljane preglede koji mogu ukazati na potencijalno izlječive uzroke demencije.

Simptomi se mogu jako razlikovati od osobe do osobe. Osobe s demencijom mogu imati problema s:

  • Pamćenjem
  • Koncentracijom
  • Komunikacijom
  • Rasuđivanjem i prosuđivanjem te rješavanjem problema
  • Koordinacijom i motoričkim funkcijama
  • Zbunjenošću i dezorijentacijom

Osoba sa znakovima demencije se može na primjer:  izgubiti u poznatom kvartu, koristiti neobične riječi za označavanje poznatih predmeta; zaboraviti imena bliskog člana obitelji ili prijatelja, zaboraviti neke stare uspomene te nije sposobna samostalno izvršavati zadatke.

Kako se liječi demencija?

Liječenje demencije ovisi o temeljnom uzroku. Neurodegenerativne demencije, poput Alzheimerove bolesti, nemaju lijeka, iako postoje lijekovi koji mogu pomoći u zaštiti mozga ili upravljanju simptomima kao što su anksioznost ili promjene ponašanja. Istraživanja za razvoj više mogućnosti liječenja su u tijeku.

Vođenje zdravog načina života, uključujući redovitu tjelovježbu, zdravu prehranu i održavanje društvenih kontakata, smanjuje šanse za razvoj kroničnih bolesti i može smanjiti broj osoba s demencijom.

Izvori:

cdc.gov (2019). What Is Dementia?  Preuzeto s: https://www.cdc.gov/aging/dementia/index.html, 12.05.2022.

plivazdravlje.hr (2018). Demencija. Preuzeto s: https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/30794/Demencija.html, 12.05.2022.

mayoclinic.org (2021). Dementia. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/dementia/symptoms-causes/syc-20352013, 12.05.2022.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.