Danas se obilježava svjetski dan Alzheimerove bolesti, a cijeli mjesec rujan je posvećen podizanju svijesti o ovoj bolesti. Alzheimerova bolest i danas predstavlja enigmu suvremene medicine.
Svjetska zdravstvena organizacija 2012. demenciju je proglasila javnozdravstvenim prioritetom te je objavila podatak da u svijetu više od 47.500 milijuna osoba živi s demencijom (WHO, 2012). Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 86.000 osoba s demencijom (HZJZ, 2017), a među njima ih čak 70 posto ima Alzheimerovu bolest te je ona najčešći uzrok demencije u svijetu.
Imate li neke od znakova Alzheimerove bolesti?
Problemi s pamćenjem obično su jedan od prvih znakova upozorenja Alzheimerove bolesti i povezanih demencija.
Osim problema s pamćenjem, znakovi Alzheimerove bolesti mogu biti i sljedeći:
- Gubitak pamćenja koji remeti svakodnevni život, poput gubitka na poznatom mjestu ili ponavljanja pitanja.
- Razmišljanje i rasuđivanje posebno je teško, a može biti i izazovno upravljati financijama, balansirati čekovne knjižice i plaćati račune na vrijeme. Na kraju, osoba s Alzheimerovom bolešću možda neće moći prepoznati brojeve i nositi se s njima.
- Donošenje odluka, tj.smanjenje sposobnosti donošenja razumnih odluka i prosudbi u svakodnevnim situacijama. Na primjer, osoba može donositi loše ili nekarakteristične odluke u društvenim interakcijama ili nositi odjeću koja nije prikladna za vremenske prilike. Možda će biti teže učinkovito odgovoriti na svakodnevne probleme, poput zagorjevanja hrane na štednjaku ili neočekivanih situacija u vožnji.
- Planiranje i izvođenje poznatih zadataka kada rutinske aktivnosti koje zahtjevaju uzastopne korake, poput planiranja i kuhanja obroka ili igranja omiljene igre, postaju borba. Naposljetku, ljudi s uznapredovalom Alzheimerovom bolešću često zaborave obavljati osnovne zadatke poput odijevanja i kupanja..
- Promjene u raspoloženju, osobnosti ili ponašanju koje mogu uključivati depresiju, apatiju, povlačenje iz društva, nepovjerenje, razdražljivost i agresivnost, loše spavanje, lutanje i dezorijentiranost, deluzije.
Rizični čimbenici
Rizični čimbenici za pojavu Alzheimerove bolesti su:
- dob,
- spol,
- raniji udarci u glavu,
- povijest krvožilnih bolesti,
- pušenje,
- debljina,
- šećerna bolest.
Najznačajniji faktor rizika za obolijevanje je dob.
Liječenje Alzheimerove bolesti
Medicinska skrb može poboljšati kvalitetu života za osobe koje žive s Alzheimerovom bolešću i za njihove skrbnike. Trenutno ne postoji poznati lijek za Alzheimerovu bolest, a liječenje se odnosi na nekoliko područja:
- Održavanje zdravlja mozga.
- Upravljanje simptomima ponašanja.
- Usporavanje ili odgađanje simptoma bolesti.
Posljedice bolesti utječu, kako na oboljelog, tako i na njegove bližnje. Upravo obitelj prva primjećuje simptome bolesti. Na početku bolesti više pati pojedinac, a kasnije kako bolest napreduje, smatra se da najviše pati obitelj. U skrbi za oboljelog potrebno je iznimno strpljenje i razumijevanje. Komunikacija s protekom vremena postaje sve teža, a sposobnost govora sve više oštećena.
Brojna stanja, uključujući stanja koja se mogu izliječiti, mogu rezultirati gubitkom pamćenja ili drugim simptomima demencije. Ako ste zabrinuti za svoje pamćenje i druge sposobnosti razmišljanja ili za pamćenje i sposbnosti svog bližnjeg, razgovarajte s liječnikom radi temeljite procjene i dijagnoze.
Ako ste zabrinuti zbog vještina razmišljanja koje opažate kod člana obitelji ili prijatelja, razgovarajte o svojim brigama i pitajte o zajedničkom odlasku na pregled kod liječnika.
Izvori:
plivazdravlje.hr (2022). Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21.9.. Preuzeto s: https://www.plivazdravlje.hr/vijesti/clanak/36601/Svjetski-dan-Alzheimerove-bolesti-219.html, 21.9.2022.
mayoclinic.org (2022). Alzheimer’s disease. Preuzeto s: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/alzheimers-disease/symptoms-causes/syc-20350447, 21.9.2022.
cdc.gov (2020). Alzheimer’s Disease and Related Dementias. Preuzeto s: https://www.cdc.gov/aging/aginginfo/alzheimers.htm, 21.9.2022.
