Štitnjača je mala žlijezda u obliku leptira i nalazi u donjem dijelu vrata. Iako mala i krhka, ova osjetljiva žlijezda jako je bitna za funkcioniranje našeg organizma jer hormoni koje luči utječu na gotovo sve organe i sustave u našem tijelu kao i na središnji živčani sustav, koji bez nje ne može normalno raditi. Ona utječe na cjelokupni metabolizam pa poremećaj u njenom radu može izazvati brojne zdravstvene probleme i poteškoće.
Hormoni štitnjače važni su za održavanje tjelesne temperature, kontrolu potrošnje energije i potrošnje kisika, a mogu utjecati i na srce tako da uzrokuju ubrzanje rada srca. Hormoni također utječu i na pokretljivost crijeva, izgradnju kosti, potrošnju i spremanje šećera i masnoća u krvi…
U današnje vrijeme jako velik broj ljudi, a posebno žena, obolijeva od poremećaja u radu štitnjače. Stres, užurban način života, premalo sna, neodgovarajuća prehrana, genetska predispozicija – sve ovo utječe na rad štitnjače što u konačnici može rezultirati nekim poremećajem. Poremećaji u radu štitnjače mogu biti hipotireoza – smanjeno lučenje hormona, hipertireoza – povećano lučenje hormona, eutireotična guša, bolest tiroidne autonomije, upale štitnjače, subakutna upala štitnjače – granulomatozni de Quervainov tireoiditis, kronična autoimuna bolest štitnjače, poznatija kao Hashimotova bolest, limfocitni tireoiditis, tumori štitnjače te netireoidna bolest.
Najčešći poremećaji su hipotireoza i hipertireoza
Hipotireoza je stanje smanjenog stvaranja i lučenja hormona štitnjače. Može se javiti bilo kada, a češća je kod starijih osoba. Najčešći uzrok hipotireoze je Hashimotov tireoiditis, a koji nastaje zbog poremećaja imunološkog sustava uz genetsku predispoziciju.
Jako je mnogo simptoma koju upućuju na loš rad štitnjače, a neki od njih su: suha koža, lomljiva i suha kosa i nokti, kroničan umor, usporen govor i metabolizam, debljanje, zatvor, opća slabost, poremećaj menstrualnog ciklusa, smanjeno pamćenje, pa čak i sklonost depresiji.
Hipotireoza se ne može izliječiti već se drži pod kontrolom tako da se nadoknađuju hormoni koji nedostaju. Cilj terapije je postići nestanak simptoma i normalizaciju razine hormona.
S druge strane, hipertireoza je stanje povećanog lučenja hormona štitnjače. I ona se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a češća je među ženama. Ako patite od hipertireoze možete imati simptome kao što su izrazita nervoza i razdražljivost, kronični umor i malaksalost, probavni problemi, gubitak tjelesne mase, ubrzan srčani ritam, problemi s očima, lupanje srca, ispadanje kose.
Pored ovih najčešćih bolesti, osoba može oboljeti i od eutireotične guše, odnosno povećane štitnjače, do koje najčešće dolazi zbog nedostatka joda. Jod je mineral koji je jako bitan za naše tijelo, a posebno za normalan rad štitnjače te ga se ne smije zanemariti. Joda najviše ima u hrani morskog i mliječnog podrijetla, te jajima, mesu i orašastim plodovima.
Još su neke bolesti štitnjače koje mogu biti akutne ili kronične, kao što su bolest tiroidne autonomije kada štitnjača proizvodi previše hormona ili subakutne upale kao što je granulomatozni de Quervainov tireoiditis, te prolazne upale štitnjače.
Hashimotova bolest je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav tijela „prepoznaje“ štitnjaču kao strano tijelo te ga „napada“ i postupno uništava. Uslijed svega ovoga štitna žlijezda ne može lučiti dovoljno hormona te dolazi do hipotireoze. Terapija za Hashimoto sindrom je doživotna i riječ je o nadomještanju hormona koji nedostaju kako bi tijelo bilo u balansu. Najteži oblik bolesti štitnjače su tumori. Oni mogu biti dobroćudni ili zloćudni i češće se javljaju kod žena. U postavljanju dijagnoze najčešće se koristi punkcija čvora pod kontrolom UZV-a, a uglavnom se liječe operacijom.
Hrana koja pomaže rad štitnjače
Kakav god poremećaj u radu štitnjače imali, bitno je povesti računa o prehrani, suplementima kao i o načinu života. Mnoga istraživanja potvrđuju kako je za normalan rad štitnjače dobro suplementirati jod, selen, vitamin D, vitamin B, te jesti raznoliku hranu bogatu vlaknima. Isto tako na meniju bi što češće trebala biti riba kao i alge koje su bogate jodom.
Dakle, štitnjaču možemo „razbuditi“ pravilnom prehranom koja uključuje hranu bogatu jodom, cinkom, selenom i tirozinom.
Mnogi stručnjaci preporučuju češće jedenje ribe i to posebno one koja je omega-3 masnim kiselinama – losos, srdela, tuna i pastrva. Orašasti plodovi sadrže velike količine selena, a među njima se posebno ističu lješnjaci, indijski i brazilski oraščići i makadamija. Grahorice su bogat izvor proteina, antioksidansa, vitamina i minerala te složenih ugljikohidrata i zbog toga bi se trebale često naći na našem meniju. Slično kao i morske alge. Iako nisu uobičajene u našoj prehrani, morske alge bogate su jodom, kao i vlaknima, kalcijem i vitaminima A, B, C, E i K. Probiotici su također izvrstan izbor jer sadrže brojne kulture koje pomažu u regulaciji rada crijeva i jačanju imuniteta. Za kraj ne smijemo zaboraviti na voće i povrće koje je puno vitamina i vlakana koji hrane naše tijelo i pospješuju probavu. Postoji i hrana koju treba izbjegavati jer smanjuje apsorpciju joda i selena. Tu na primjer spadaju kikiriki, brokula, prokulice, repa, soja… Mnogi stručnjaci savjetuju smanjenje konzumacije glutena jer se smatra kako je on uzročnik brojnih upalnih procesa u tijelu.
Ono što je također bitno jest promjena stila života. Dakle, potrebno je smanjiti uzroke stresa jer se pretpostavlja kako je stres jedan od okidača za pojavu raznih autoimunih bolesti.
1 Comment