Hashimotova bolest, Hashimotov sindrom ili Hashimotov tireoiditis je kronična, autoimuna upala štitnjače. Često se još naziva i autoimuni tireoiditis ili kronični limfocitni tireoiditis. Ova bolest, tj. sindrom naziv je dobio po japanskom znanstveniku i liječniku Hakaru Hashimoto koji je 1912. godine otkrio i prvi puta opisao upalne promjene na štitnjači. Hashimoto, iako nije jedini, jedan je od najčešćih poremećaja štitnjače, točnije najčešći uzročnik hipotireoze – stanja do kojeg dolazi zbog smanjenog stvaranja, lučenja i djelovanja hormona štitnjače.
Ova bolest može se javiti i kod žena i kod muškaraca u bilo kojoj dobi, no žene zahvaća čak 15 puta češće nego muškarce. Njezina učestalost raste s dobi, pri čemu se najčešće javlja kod žena u srednjim godinama (između tridesete i pedesete godine života).
Što je Hashimotova bolesti i kako nastaje?
Riječ je o autoimunoj bolesti koja zahvaća štitnjaču, malenu žlijezdu smještenu u prednjem dijelu vrata ispod Adamove jabučice, a koja u konačnici dovodi do disfunkcije štitnjače, tj. zbog nastalih promjena u funkcioniranju imunološkog sustava dolazi do pojačanog stvaranja određenih protutijela sa specifičnim protuupalnim djelovanjem na štitnjaču. Jednostavnije rečeno, vlastiti imunološki sustav organizma počinje napadati štitnu žlijezdu, a kao posljedica toga nastaje kronična upala štitnjače te stanje smanjene funkcije štitnjače – hipotireoza – koja ima brojne negativne učinke na organizam. Bitno je naglasiti kako je štitnjača mala, ali izuzetno važna žlijezda endokrinog sustava čiji su hormoni odgovorni za mnoge aktivnosti u tijelu, odnosno za regulaciju cijelog metabolizma i održavanje normalne funkcije organizma. Hormoni štitnjače utječu na funkciju svih organa pa se ona često naziva i „čuvaricom cijelog organizma“.
Kao što je to slučaj i s mnogim drugim autoimunim bolestima, pravi uzrok nastanka Hashimotove bolesti još uvijek je nepoznat. No, smatra se da do nastanka ove bolesti dolazi kombinacijom genetske predispozicije i vanjskih faktora (poput bakterijske ili virusne upale, kroničnog stresa, neuravnotežene prehrane i slično). Stres zasigurno značajno doprinosi razvoju bolesti pa se kod bolesti štitnjače potrebno što manje izlagati stresnim situacijama. Osim toga, Hashimotov sindrom često se javlja uz neke druge autoimune bolesti kao što su celijakija, reumatoidni artritis, šećerna bolest tipa 1, Addisonova bolest, Gravesova bolest, vitiligo, lupus itd. te uz genetske bolesti poput Downovog, Turnerovog i Klinefelterovog sindroma.
Koji su simptomi Hashimotove bolesti i kako se postavlja dijagnoza?
Budući da se Hasimotova bolest najčešće razvija sporo tijekom godina, ona dosta dug period može ostati neprimijećena i neopažena. Potom se, nakon određenog vremena, počinju javljati razni simptomi kao posljedica hipotireoze. Važno je naglasiti kako Hashimotova bolest ne uzrokuje jednake simptome kod svih ljudi, a najčešći simptomi pritom su:
- povećanje štitnjače (gušavost)
- umor, iscrpljenost i letargičnost
- blijeda i suha koža
- pojačani gubitak kose i lomljivost noktiju
- preosjetljivost na hladnoću
- problemi s koncentracijom i pamćenjem
- zatvor
- poremećaji menstruacijskog ciklusa i neplodnost kod žena
- bolovi u mišićima i zglobovima
- povećanje tjelesne težine i napuhnutost
- nesanica
- promjena glasa i promuklost
- depresija
Za postavljanje dijagnoze Hashimotove bolesti potrebno je napraviti specifične krvne pretrage kojima se određuje koncentracija hormona štitnjače (TSH, fT3 i T3, fT4 i T4) te serološko testiranje kojim se utvrđuje količina antijela štitnjače – anti-TPO i anti-TG. Osim toga, važno je obaviti i klinički pregled endokrinologa, ultrazvuk štitnjače te znati podatke iz osobne i obiteljske anamneze. Ultrazvuk štitnjače predstavlja slikovnu obradu koja je dobra nadopuna drugim nalazima, a prikazuje izgled i količinu tkiva štitnjače te prisutnost čvorova na štitnjači, čime se utvrđuje stanje štitnjače i njezina veličina.
Kako se liječi Hashimotova bolest?
Hashimotova bolest ne može se izliječiti, ali se može držati pod kontrolom i uspješno tretirati lijekovima. Kako bi se u tome uspjelo, važno je na vrijeme prepoznati simptome i otkriti ovu bolest.
Liječenje se provodi primjenom nadomjesne hormonske terapije – sintetičkim hormonima koji djeluju poput prirodnih hormona. Time se preveniraju štetne posljedice nedostatka hormona. Liječenje nadomjesnim hormonima obično traje doživotno, zbog čega je potrebno periodički provjeravati stanje hormona štitnjače iz krvi, a kako bi se doza nadomjesnih hormona po potrebi mogla regulirati.
Izvori:
Mayoclinic.org (n.p.). Hashimoto’s disease. Preuzeto s: https://www.webmd.com/women/hashimotos-thyroiditis-symptoms-causes-treatments, 02.02.2023.
My.clevelandclinic.org (n.p.). Hashimoto’s disease. Preuzeto s: https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/17665-hashimotos-disease, 02.02.2023.
Hopkinsmedicine.org (n.p.). Hashimoto’s Thyroiditis. Preuzeto s: https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/hashimotos-thyroiditis, 02.02.2023.
Thyroid.org (n.p.). Hashimoto’s Thyroiditis (Lymphocytic Thyroiditis). Preuzeto s: https://www.thyroid.org/hashimotos-thyroiditis/, 02.02.2023.
