Umnjaci – vaditi ili ne vaditi?

Umnjaci su zubi koji se poistovjećuju s odrastanjem, postajanjem ozbiljnijim i mudrijim. Predstavljaju prelazak iz djetinjstva ka odrasloj dobi. Ovo su jedini zubi koji ne rastu u majčinoj utrobi, nego počinju rasti mnogo kasnije, između 17. i 25. godine života. Budući da se nalaze na osmom mjestu u čeljusti, mnogi ih još zovu i osmice. Mogu nam izrasti sva četiri umnjaka, ali ne izrastu nam svima svi umnjaci. Velikom broju ljudi izraste samo jedan par, nekima samo jedan umnjak, a ima i onih kojima ne izraste niti jedan.

Umnjaci kod odraslih ljudi mogu izazvati velike probleme i velika većina ih na kraju mora izvaditi. Jedan od razloga zbog kojeg se umnjaci među prvima pokvare je taj što ti zubi ne izrastu do kraja što otežava njihovo četkanje, a samim time i održavanje oralne higijene. Osim boli zuba, rast umnjaka još dodatno može izazvati i otežano disanje, povišeni krvni tlak te probleme sa sinusima.

Stomatolozi, u većini slučajeva preporučuju vađenje umnjaka čim počnu rasti i to je postala standardna praksa. Bolje ih je vaditi u mlađoj dobi jer s godinama zubi postaju tvrđi, a zahvat vađenja zubi postaje opsežniji. Danas znanstvenici istražuju i proučavaju kako bi se moglo spriječiti razvoj umnjaka kako bismo izbjegli komplikacije uzrokovane rastom umnjaka.

Umnjaci su izgubili funkciju

Kako bismo razumjeli funkciju umnjaka potrebno je otići u daleku prošlost u vrijeme kad se homo sapiens tek počeo razvijati. Tada su ljudi uglavnom bili lovci i prehrana im se sastojala od mesa, bobica, voća i orašastih plodova, a jeli su čak i lišće. Kako bi to sažvakali, bili su im potrebni snažni i jaki zubi.

Budući da su naši preci jeli sirovo meso i trebali su čvrste i jake zube, kutnjaci, koji bi izrastali u vrijeme puberteta, brzo bi se potrošili. Zato je izrastanje umnjaka u to vrijeme bilo dobar evolucijski odgovor jer su bili dodatni zubi koji bi nadomjestili propale kutnjake. Ipak, s vremenom se naša prehrana mijenjala i više nije bilo potrebe žvakanjem krute hrane te je funkcija kutnjaka počela slabiti. Evolucija je i ovdje učinila svoje i sve većem broju ljudi umnjaci više uopće ne izrastaju. Ti ljudi su svojevrsni sretnici jer većina onih kojima su umnjaci izrasli, moraju ih izvaditi.

Zašto se vade umnjaci?

Umnjaci su zadnji zubi u čeljusti i mogu napraviti mnogo problema u usnoj šupljini. Oni su glavni za izazivanje gužve u ustima. Naime, ljudi danas uglavnom imaju užu čeljust nego naši preci i sve manje mjesta za umnjake. Umnjaci često rastu ukrivo i to može prouzročiti jaku bol. Osim toga, nakon što umnjak iznikne, teško je dostupan i teško ga je očetkati pa je zbog toga podložan razvoju karijesa. Također, zbog rasta umnjaka, i ostali zubi se malo pomaknu i stisnu pa je među njima manje mjesta.

U nekim slučajevima umnjaci, zbog nedostatka prostora u čeljusti, ne izrastu već ostanu ukliješteni u čeljusti što može rezultirati iznenadnom upalom i bolovima, a osoba može osjećati i glavobolju… Ponekad se događa da iznikne samo kruna umnjaka što može rezultirati i upalom zubnog tkiva. Zbog toga brojni stomatolozi preporučuju vađenje umnjaka.

Vaditi ili ne?

Stomatolozi će procijeniti i ako se radi o zdravim umnjacima koji ne izazivaju probleme u većini slučajeva neće preporučiti vađenje. Ali, ako postoji opasnost od razvijanja karijesa ili upala te ostalih poteškoća, stomatolog će preporučiti ovaj zahvat. Ako Vam preporuči da to obavite, najvjerojatnije će Vas uputiti kod oralnog kirurga, iako ponekad i stomatolozi sami mogu izvesti zahvat vađenja umnjaka.

Iako možda nemate problema s umnjacima, važno je da vodite računa o svojim zubima i redovno posjećujete stomatologa kako bi na vrijeme reagirali i sačuvali sebe od nepotrebne boli.