Sindrom karpalnog tunela

Sindrom karpalnog kanala je bolest modernog čovjeka koja često nastaje kao posljedica današnjeg načina života gdje ljudi jako puno vremena provode na računalima. Sindrom najčešće pogađa žene u dobi između 40 i 60 godina, ali može zahvaćati i muškarce te ljude svih dobnih skupina.

Što je karpalni tunel ili kanal?

Sindrom karpalnog tunela nastaje pritiskom na živac medijanus. Karpalni tunel je uzak prolaz okružen kostima i ligamentima na dlanu ruke. Kada je srednji živac pritisnut, simptomi mogu uključivati utrnulost, trnce i slabost u šaci i ruci.

Dijelovi ovog tunela uključuju:

• Karpalne kosti: ove kosti čine dno i stranice tunela te su formirani u polukrugu
• Ligament: vrh tunela, ligament je snažno tkivo koje drži tunel zajedno.
• Srednji živac: ovaj živac daje osjećaj većini prstiju u ruci (osim malog prsta). Također dodaje snagu bazi palca i kažiprsta.
• Tetive: strukture poput užeta, tetive povezuju mišiće u podlaktici s kostima u šaci. Omogućuju savijanje prstiju i palca.

Anatomija zgloba, zdravstveni problemi i mogući ponavljajući pokreti rukom mogu pridonijeti sindromu karpalnog tunela.

Simptomi sindroma karpalnog tunela

Simptomi sindroma karpalnog tunela obično počinju postupno i uključuju:

• Trnce ili utrnulost: možete primijetiti trnce i obamrlost u prstima ili šaci. Obično su zahvaćeni palac i kažiprst, srednji ili prstenjak, ali ne i mali prst. Možete osjetiti osjećaj poput električnog udara u ovim prstima.
• Bol od zgloba prema ruci: ovaj se simptom često javlja dok držite volan, telefon ili novine ili vas može probuditi iz sna.
• Slabost: možete osjetiti slabost u ruci i ispuštati predmete. To može biti posljedica utrnulosti u šaci ili slabosti mišića palca koji štipaju, a koje također kontrolira srednji živac.

Faktori rizika:

Ljudi koji su izloženi riziku od sindroma karpalnog tunela su oni koji obavljaju aktivnosti ili poslove koji uključuju ponavljajuće korištenje prstiju. Pokreti koji mogu izložiti ljude riziku od razvoja sindroma karpalnog tunela uključuju:

• Visoka sila (udaranje čekićem)
• Dugotrajna uporaba prstiju
• Ekstremni pokreti zgloba
• Vibracija

Mnogi drugi čimbenici također mogu pridonijeti razvoju sindroma karpalnog tunela. Ti čimbenici mogu uključivati:

• Nasljedstvo
• Trudnoća
• Hemodijaliza (proces u kojem se krv filtrira)
• Faktura i iščašenje zgloba
• Deformacija ruke ili zgloba
• Artritične bolesti, kao što su reumatoidni artritis i giht
• Neravnoteža hormona štitnjače (hipotireoza)
• Dijabetes
• Alkoholizam
• Masa (tumor) u karpalnom tunelu
• Starija dob
• Amiloidne naslage (abnormalni protein)

Kako se dijagnosticira sindrom karpalnog tunela?

Prvo će vaš liječnik razgovarati s vama o vašim simptomima, povijesti bolesti i pregledati vas. Zatim se provode testovi koji mogu uključivati:

• Tinelov znak: u ovom testu, liječnik lupka po srednjem živcu na zapešću da vidi izaziva li to osjećaj trnaca u prstima.
• Test fleksije zapešća (Phalenov test): u ovom testu pacijent se oslanja laktovima na stol i dopušta zapešću da slobodno padne prema naprijed. Osobe sa sindromom karpalnog tunela osjetit će utrnulost i trnce u prstima unutar 60 sekundi. Što se simptomi brže pojave, to je sindrom karpalnog tunela teži.
• X-zrake: X-zrake zapešća mogu se napravitii ako postoji ograničeno kretanje zapešća ili dokaz artritisa ili traume.
• Elektromiografija (EMG) i studije vodljivosti živaca: ove studije određuju koliko dobro sam srednji živac radi i koliko dobro kontrolira kretanje mišića.

Kako se liječi sindrom karpalnog tunela?

Sindrom karpalnog tunela može se liječiti na dva načina: nekirurški ili kirurški. Oba pristupa imaju prednosti i mane. Obično se nekirurški tretmani koriste za manje teške slučajeve i omogućuju vam da nastavite sa svakodnevnim aktivnostima bez prekida. Kirurško liječenje može pomoći u težim slučajevima i imati vrlo pozitivne rezultate.

Nekirurški tretmani

Obično se prvo isprobavaju nekirurški tretmani. Liječenje počinje:

• Nošenjem udlage za zglob noću
• Uzimanjem nesteroidnih protuupalnih lijekova, poput ibuprofena
• Injekcijama kortizona

Drugi tretmani usmjereni su na načine da promijenite svoje okruženje kako biste smanjili simptome. To se često vidi na radnom mjestu, gdje možete napraviti izmjene kako biste pomogli s karpalnim tunelom. Te promjene mogu uključivati:

• Podizanje ili spuštanje stolice
• Pomicanje tipkovnice računala
• Mijenjanje položaja šake/zapešća tijekom obavljanja aktivnosti
• Korištenje preporučenih udlaga, vježbi i toplinskih tretmana ručnog terapeuta
• Kirurški tretmani

Kirurško liječenje se preporučuje kada sindrom karpalnog tunela ne reagira na nekirurško liječenje ili je već postao ozbiljan. Cilj operacije je povećati veličinu tunela kako bi se smanjio pritisak na živce i tetive koji prolaze kroz prostor. To se postiže rezanjem (otpuštanjem) ligamenta koji prekriva karpalni tunel na dnu dlana. Taj se ligament naziva transverzalni karpalni ligament.

Što možete očekivati u slučaju operativnog zahvata?

Postupak se radi u lokalnoj anesteziji. U nekim slučajevima, vaš liječnik može ponuditi intravenski anestetik. Ova opcija vam omogućuje da nakratko odrijemate i probudite se nakon završetka postupka. Ovo nije opća anestezija, poput one koja se koristi u kirurgiji. Umjesto toga, zdravstveni tim nadzirat će vas tijekom postupka. Ovo se također koristi za postupke poput kolonoskopije.

Osjećat ćete kratku nelagodu oko 24 do 72 sata nakon operacije. Ljudi obično brzo osjete potpuno olakšanje simptoma – čak i noć nakon operacije.

Šavovi se uklanjaju 10 do 14 dana nakon operacije. Upotreba šake i zgloba za svakodnevne aktivnosti postupno se vraća korištenjem posebnih programa vježbi.

Ne možete obavljati teže aktivnosti sa zahvaćenom rukom oko četiri do šest tjedana. Vrijeme oporavka može varirati ovisno o vašoj dobi, općem zdravstvenom stanju, ozbiljnosti sindroma karpalnog tunela i koliko dugo ste imali simptome.

Kako se može spriječiti sindrom karpalnog tunela?

Sindrom karpalnog tunela može biti teško spriječiti. Stanje može biti uzrokovano tolikim različitim aktivnostima u svakodnevnom životu osobe da prevencija može biti izazovna. Promjene na radnom mjestu—pravilno sjedenje, položaj ruku i zapešća—mogu pomoći u smanjenju nekih čimbenika koji mogu dovesti do sindroma karpalnog tunela.

Druge preventivne metode uključuju:

• Spavanje s ravnim zglobovima
• Držite zglobove ravno dok koristite alate
• Izbjegavanje uzastopnog savijanja (savijanja) i istezanja zapešća
• Smanjenje ponavljajućeg/snažnog hvatanja sa zglobom u savijenom položaju
• Uzimanje čestih pauza za odmor od aktivnosti koje se ponavljaju
• Izvođenje kondicijskih vježbi i vježbi istezanja prije i poslije aktivnosti
• Praćenje i pravilno liječenje medicinskih stanja povezanih sa sindromom karpalnog tunela

Obratite se svom liječniku ako imate znakove i simptome sindroma karpalnog tunela koji ometaju vaše normalne aktivnosti i spavanje. Bez liječenja može doći do trajnog oštećenja živaca i mišića.

Izvori:

my.clevelandclinic.org (2019). Carpal Tunnel Syndrome. Preuzeto s:

https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/4005-carpal-tunnel-syndrome, 27.4.2023.

mayoclinic.org (2022). Carpal Tunnel Syndrome. Preuzeto s:

https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/carpal-tunnel-syndrome/symptoms-causes/syc-20355603, 27.4.2023.