Briga o vlastitom zdravlju doživotna je odluka te ju nikada ne bismo trebali zanemariti, čak i kada se osjećamo posve zdravo i ne osjećamo nikakve tegobe.
U ljudskoj je prirodi uobičajeno kada se osjećamo dobro u vlastitom tijelu i koži o zdravlju gotovo uopće ne razmišljamo, no čim se pojave prvi simptomi i znaci bolesti, posebice ako su ozbiljniji, donosimo nagle i drastične odluke te neprestano razmišljamo o tome i počinjemo osjećati strah. To i nije tako loša stvar ako uzmemo u obzir kako je svaka reakcija u tom pogledu bolja od negiranja simptoma i ne poduzimanja apsolutno nikakvih koraka za sprječavanje potencijalne bolesti. Ipak, najbolja odluka bila bi proaktivno reagirati i tako prevenirati pojavu određene bolesti, kad god je to moguće. Srećom, za dobre promjene nikada nije kasno pa najbolju odluku za sebe i svoje zdravlje možete donijeti već danas.
Svjetski dan zdravlja
7. travnja svake godine obilježava se Svjetski dan zdravlja s ciljem podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u datom trenutku prioritetna i, sukladno tome, zahtijeva ulaganje dodatnih napora. Zdravstveni problemi kojima se tijekom posljednjih 50 godina pridodavalo najviše pažnje su mentalno zdravlje, majčinstvo i briga o djeci, kao i klimatske promjene, a obilježavanje ovog dana pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije uključuje razne aktivnosti usmjerene na najvažnije aspekte zdravlja na globalnoj razini. Na taj se način građanima podiže svijest o postupcima koje svaki pojedinac, a samim time i cjelokupno društvo, mogu učiniti za svoje vlastito zdravlje tijekom cijele godine.
Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je „Naš planet, naše zdravlje“, a kojim se želi potaknuti ljude na poduzimanje nužnih i prijeko potrebnih koraka kako bi Zemlju i njene stanovnike održali zdravima jer trenutna klimatska kriza mijenja naš planet, stvarajući tako najveću zdravstvenu prijetnju čovječanstvu. Individualni izbori i društvena ponašanja ono su što utječe na naš okoliš. Svakodnevno smo svjedoci kako je zbog današnjeg ubrzanog načina života zrak koji udišemo sve zagađeniji uzrokujući bolesti dišnog sustava. Ekstremni meteorološki događaji sve negativnije utječu na zdravlje ljudi, a nezdrava hrana i piće jedan su od najčešćih uzroka debljine te povećanja broja oboljelih od kardiovaskularnih i kancerogenih bolesti. Uzimajući u obzir sve uvjete u kojima danas živimo i sve okolnosti s kojima se svakodnevno susrećemo, a s ciljem pokretanja promjene, važno je da svaka osoba započne od same sebe i vlastitog zdravlja. Uvođenjem zdravijih odluka u svoju životnu rutinu, brinemo o samima sebi, a ujedno potičemo i druge ljude na brigu o vlastitom zdravlju. Jedna od takvih zdravih odluka te prvi korak u prevenciji bolesti i ka očuvanja zdravlja svakako su i redoviti godišnji sistematski pregledi.
Bolje spriječiti nego liječiti
Prevencija se odnosi na sve postupke kojima se bolest može spriječiti, a provođenje preventivnih aktivnosti može rezultirati produženim životnim vijekom, boljom kvalitetom života i očuvanom radnom sposobnošću pojedinca te, u konačnici, smanjenjem troškova zdravstvene zaštite. Cilj je, dakle, očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, kao i sprječavanje bolesti, a koliko je važna prevencija bolesti najbolje opisuje izreka „Bolje spriječiti, nego liječiti“.
Preventivni pregledi su temeljiti i cjeloviti zdravstveni pregledi koji se provode u svrhu otkrivanja bolesti koje su nama nevidljive, tj. koje još ne pokazuju simptome. Upravo iz tog razloga, rano postavljanje dijagnoze je ključno jer poboljšava ishode liječenje te povećava šansu uspješnog liječenja.
Posebna vrsta preventivnih pregleda su sistematski pregledi koji imaju specifičan cilj – otkriti bolest, tj. postojanje faktora rizika za razvoj kroničnih bolesti u što ranijem stadiju te započeti pravovremeno i uspješno liječenje. Stoga kvalitetna briga o zdravlju započinje upravo redovitim godišnjim sistematskim pregledom koji omogućava cjelovit uvid u stanje našeg organizma.
Nezdrav način života, stres, nepravilna prehrana, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnosti samo su neki od čimbenika rizika za nastanak oboljenja koji se mogu otkriti provođenjem sistematskih pregleda, a uspjeh liječenja i prognoza malignih bolesti uvelike ovise o njihovom pravovremenom otkrivanju. Redoviti sistematski pregledi omogućuju da se neke maligne promjene otkriju na vrijeme probiranjem, primjerice određivanjem koncentracije PSA kod muškaraca starijih od 45 godina, pregledom i ultrazvukom dojki kod žena reproduktivne dobi i mamografijom u onih iznad 40 godina ili ciljanom dijagnostikom članova obitelji osobe oboljele od karcinoma.
Sadržaji sistematskog pregleda su različiti te se najčešće mogu nadopunjavati i proširivati pretragama, ovisno o samom pacijentu. Preporučuje se obaviti sistematski pregled jednom godišnje ili barem svake dvije godine, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju ili postojanju čimbenika rizika. Obiteljska anamneza, starija životna dob, kronične bolesti i postojanje drugih čimbenika rizika opravdavaju i njihovo češće provođenje.
Nažalost, obzirom na užurbani stil života i nedostatak vremena, ovakvi pregledi često se preskaču ili su potpuno izostavljeni. No, to se ne bi smjelo događati jer oni predstavljaju najučinkovitiju prevenciju i mogu vam spasiti život, budući da se čimbenici rizika za razvoj raznih oboljenja, inače latentno prisutnih mjesecima i godinama, nerijetko otkriju upravo prilikom sistematskih pregleda.
Izvori:
Hzjz.hr (2021). Svjetski dan zdravlja. Preuzeto s: https://www.hzjz.hr/ravnateljstvo/svjetski-dan-zdravlja-2/, 6.4.2022.
Who.int (2022). Health and the environment. Preuzeto s: https://www.who.int/news/item/04-04-2022-health-and-the-environment, 6.4.2022.
