Kolonoskopija kao pretraga još uvijek nije dobro prihvaćena u našoj populaciji jer na njezin spomen većina ljudi pomisli na nešto neugodno i bolno te osjeti strah. No, ona je danas gotovo u potpunosti bezbolna pretraga koja predstavlja najučinkovitiju metodu probira i zlatni standard u otkrivanju raka debelog crijeva – drugog vodećeg uzroka smrtnosti od karcinoma. Stoga je potrebno intenzivno razvijati zdravstvenu kulturu i podizati svijest populacije o iznimnoj važnosti kolonoskopije kao sigurne preventivne i dijagnostičke pretrage koja spašava život.

Što je kolonoskopija i kako se izvodi?

Kolonoskopija je najkvalitetnija i najpreciznija pretraga unutrašnjosti sluznice debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva, a provodi se pomoću vrlo sofisticiranog uređaja – kolonoskopa (gumena, savitljiva cijev koja na samom vrhu ima izvor svjetlosti s kamerom). Kolonoskop se uvodi kroz analni otvor u debelo crijevo, a zahvaljujući komandama te vrlo fleksibilnoj i savitljivoj cijevi moguće je lako pratiti izvijuganost crijeva, što pretragu čini jednostavnom i manje neugodnom. Pritom je bitno naglasiti kako bez adekvatne pripreme nema dobrog kolonoskopskog pregleda.

Riječ je o sigurnoj i efikasnoj dijagnostičkoj metodi kojom se vrlo detaljno mogu vidjeti i najsitnije promjene oblika ili boje na sluznici crijeva kroz prikaz na monitoru. Neizostavna je metoda kod sumnje na rak debelog crijeva, gastrointestinalnih krvarenja i upalnih bolesti crijeva, ali i preventivna metoda kod osoba koje spadaju u rizičnu grupu za oboljenje od raka debelog crijeva. Osim što je dijagnostička metoda, ona je ujedno i terapijska metoda pri čijem se izvođenju može uzeti materijal za patohistološku analizu ili se odmah mogu odstraniti polipi i na taj način neoperativnim putem spriječiti razvoj raka debelog crijeva budući da je za zloćudnu preobrazbu polipa u karcinom potrebno i po nekoliko godina. Također, moguće je i terapijsko zaustavljanje krvarenja iz lezija sluznice.

Kada se radi kolonoskopija?

Kolonoskopija se radi kada se u stolici primijete tragovi krvi te je potrebno otkriti uzrok krvarenja, kada želimo otkriti uzrok sideropenične anemije, zatim kod svake naglo nastale promjene ritma pražnjena crijeva (zatvor koji se izmjenjuje s proljevom) te kod nadutosti, neobjašnjivih bolova u trbuhu i gubitka težine i tome sličnih poteškoća.

Preporučuje se prvu kolonoskopiju kao preventivni pregled učiniti između 45. i 50. godine života, bez obzira na simptome. Ukoliko je netko iz bliže obitelji imao karcinom debelog crijeva, tada je kolonoskopiju poželjno prvi puta napraviti i deset godina ranije. Kada je nalaz kolonoskopije uredan, ona se može ponoviti za pet do deset godina, a u slučaju da su nađeni polipi, interval praćenja ovisit će o broju, veličini i nalazu patohistološke analize.  

Zašto se ne treba bojati kolonoskopije?

1. Kolonoskopija je zlatni standard u dijagnostici i terapiji brojnih patoloških stanja debelog crijeva

Niti jedna druga metoda probira ne može otkriti i ispraviti potencijalne probleme tako rano i s toliko velikom preciznošću kao kolonoskopija. Puno je osjetljivija i specifičnija metoda u usporedbi s drugim komplementarnim metodama kojom se mogu vidjeti i najmanje promjene sluznice.

2. Priprema za kolonoskopiju danas je postala puno podnošljivija

Pacijenti sada obično konzumiraju znatno manju dozu posebnog tekućeg preparata za čišćenje sluznice crijeva 24 sata prije zahvata nego u prošlosti, a novim proizvodima je i značajno poboljšan okus.

3. Bol je minimalna

Bolnost za vrijeme kolonoskopije je vrlo subjektivna, ali u velikom broju slučajeva je svedena na minimum ili eventualno na osjećaj nelagode. Kolonoskop je tanka, fleksibilna cijev s malom kamerom na kraju, a pacijenti su prije zahvata često sedirani, čime se opušta muskulatura i olakšava pregled. Ponekad se pregled izvodi i u kratkotrajnoj općoj anesteziji pa pacijenti ne osjećaju ništa. Tehnološki napredak omogućio je da kolonoskopija ne bude bolna pretraga pa se strah od boli praktički može zanemariti.

4. Pretraga je sigurna, a oporavak brz

Kolonoskopija je u rukama iskusnog endoskopičara najčešće minimalno neugodna i vrlo sigurna metoda koja nudi jako puno koristi za bolesnika s minimalnim rizikom i komplikacijama.

Iako može potrajati i do 24 sata da se osoba nakon završetka postupka potpuno oporavi od sedativa, većina pacijenata može nastaviti s uobičajenom rutinom (radom, prehranom, tjelovježbom itd.) dan nakon kolonoskopije.

5. Postupak je osmišljen kako bi spriječio rak i spasio ljudski život

Ako odgađate kolonoskopiju jer se bojite mogućih rezultata, zapamtite da je preventivno djelovanje najbolja stvar koju možete učiniti kako bi zaštitili svoje zdravlje. Što se ranije otkrije rak debelog crijeva, veća je šansa da se može brzo i uspješno liječiti. Stoga je cilj kolonoskopiju provoditi kao preventivnu pretragu na vrijeme, a ne onda kada se već pojave prvi problemi i smetnje s debelim crijevom. Ako se provodi redovito i pravovremeno, kolonoskopija zaista je pretraga koja može spasiti život.

Izvori:

Westchestermedicalcenter.org (2021). Don’t Fear Getting A Colonoscopy. Preuzeto s: https://www.westchestermedicalcenter.org/news/dont-fear-getting-a-colonoscopy-1213, 02.06.2022.

Healthline.com (2022). Colonoscopy. Preuzeto s: https://www.healthline.com/health/colonoscopy, 02.06.2022.

Clevelandclinic.org (n.p.). Colonoscopy. Preuzeto s: https://my.clevelandclinic.org/health/diagnostics/4949-colonoscopy, 02.06.2022.

Ordinacija.hr (2021). Kolonoskopija: tko, zašto i koliko često bi trebao ići na ovaj pregled? Preuzeto s:https://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/preventiva/kolonoskopija-tko-zasto-i-koliko-cesto-bi-trebao-ici-na-ovaj-pregled/, 02.06.2022.

Cybermed.hr (2014). Sve što ste željeli znati o kolonoskopiji, a niste se usudili pitati. Preuzeto s: https://www.cybermed.hr/clanci/sve_sto_ste_zelji_znati_o_kolonoskopiji_a_niste_se_usudili_pitati, 02.06.2022.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.