Epidemija koronavirusa uhvatila je svijet na prepad i još uvijek se nismo vratili čvrsto na noge. Znanstvenici se i dalje bore kako bi otkrili brže i učinkovitije načine liječenja i pomaganja oboljelima, ali i kako bi otkrili cjepiva koja će nam, nadaju se, omogućiti povratak na „staro normalno“.
Mnogi su se do sada već susreli s ovim virusom i dok je kod nekih bolest bila kao malo jača gripa, za druge je, na žalost, bila fatalna. Postoji i dio onih koji su se oporavili od COVID-a, ali mjesecima poslije osjećaju posljedice. Bilo da je riječ o glavoboljama, bolovima u tijelu, stalnom umoru i malaksalosti, do težih problema kao što su promjene na plućima, pareze lica, pojačanog opadanja kose… Neki od ovih simptoma traju danima, neki mjesecima, a kod nekih posljedice mogu ostati i mnogo duže. Znanstvenici su ovo nazvali Post COVID sindrom.
Budući da je riječ o novoj bolesti i novom sindromu, liječnici tek uče i otkrivaju sve simptome i posljedice. Ipak ono u čemu se svi složni jest činjenica da je Post-COVID sindrom sve ozbiljniji zdravstveni problem i javlja se podjednako kod pacijenata koji su preboljeli teži i lakši oblik bolesti.
Po najnovijim istraživanjima znanstvenika u časopisu Lancet Psychology – svaki treći preživjeli COVID pacijent ima neurološki ili psihički poremećaj koji može trajati i do šest mjeseci nakon izlječenja. Također, pojedini pacijenti i dva mjeseca nakon što su preboljeli COVID imaju čak tri simptoma.
Najčešći simptomi
Najčešći simptomi na koje se pacijenti žale su nedostatak zraka, gubitak osjeta mirisa i okusa, bolovi u plućima, otežano disanje, kašalj, bolovi u mišićima, glavobolje, kožni osip… Kod nekih su potrebni tjedni, a ponekad i mjeseci, kako bi se vratio osjet njuha i okusa. Mnogi imaju problema s pamćenjem i ostalim kognitivnim smetnjama.
Svi ovi simptomi često otežavaju povratak na staro. Pacijenti se brzo umaraju, ne osjećaju se dovoljno snažnima da mogu raditi, imaju problema s koncentracijom… Dakle, nisu u mogućnosti „normalno“ funkcionirati i uključiti se u svakodnevicu.
Ovo upućuje na činjenicu kako Post COVID sindrom treba ozbiljno shvatiti i kako ova bolest nije nešto što se olako može shvatiti.
Najteže simptome imaju pacijenti koji su bili liječeni na respiratorima te oni koji su trebali kisik, ali izgleda kao da nema pravila te ponekad teže posljedice osjećaju i oni koji su imali lakši oblik bolesti.
Još je jedna opasnost od ove bolesti, a to je povećan rizik stvaranja krvnih ugrušaka, što u konačnici može dovesti od plućne embolije ili moždanog udara.
Zašto otpada kosa?
Kao što smo napisali pojedini pacijenti imaju problema s pojačanim opadanjem kose. Ovo može uznemiriti velik broj ljudi i izaziva veliku zabrinutost. Srećom, riječ je samo o prolaznoj fazi, koja bi trebala brzo proći i nakon čega bi se kosa trebala vratiti u normalno stanje. Kosa pojačano otpada zbog iscrpljenosti organizma, bolesti i stresa. Kad je organizam u opasnosti zbog neke stresne situacije ili bolesti, svu svoju energiju usmjerava u održavanje vitalnih funkcija, zbog čega se rast kose stavlja „na čekanje“. Ipak, kad se tijelo vrati u ravnotežu, i kosa bi trebala opet početi rasti.
Kako si pomoći?
Kroz cijelo ovo razdoblje oporavka bilo bi dobro uzimati vitamine i minerale koji će pomoći tijelu da se što prije oporavi. Neki od vitamina, koji su se pokazali učinkoviti, su vitamin D, C te oni iz B skupine.
Vitamini D i C poznati su po svojoj funkciji da pomažu u jačanju imunološkog sustava. Vitamini skupine B povoljno utječu na zdravlje živčanog sustava, psihološke funkcije ili mentalne sposobnosti. Dakle, ako želimo ubrzati oporavljanje živčanog sustava potrebno je uzimati ove vitamine. Radi što bržeg oporavka trebalo bi se koncentrirati na zdravu prehranu bogatu kvalitetnim nutrijentima koji će osnažiti naše tijelo iscrpljeno borbom s virusom.
Kako bismo smanjili bolove u mišićima i kostima, potrebno je polako i postepeno uvesti laganu tjelovježbu. Naime, zbog dugotrajnog ležanja i nedovoljno kretanja često se događa da su mišići „propali“, tj. „zakržljali“ i treba ih postepeno pokrenuti.
Dovoljno je početi laganom šetnjom po kući, pa oko zgrade ili po vrtu, potom po kvartu… Treba krenuti malim koracima kako bismo se vratili u formu. Šetnja je tjelesna aktivnost uz koju će postupno nestati bolovi, a mi ćemo se osjećati sve bolje i bolje.
Ono što je bitno jest da ponekad tijelu treba malo više vremena da se oporavi i da se vrati na staro. Ne treba biti nestrpljiv, već treba vratiti pažnju na brigu o tijelu i zdravom prehranom i načinom života pomoći mu da se što prije oporavi.
