Patite li od apneje?

Znate li što je apneja u snu? Ostajete li noću bez daha? Apneja u snu je bolest spavanja u kojoj se disanje na kratko i učestalo prekida tijekom sna. Osobe koje pate od apneje u snu uskraćene su za kvalitetan san, mogu patiti od nesanice i niza drugih simptoma koji im ometaju kvalitetu života.

Što je apneja?

Apneja u spavanju je potencijalno ozbiljan poremećaj spavanja kod kojeg disanje prestaje i počinje. U pacijenata s ovim poremećajem, san destabilizira gornje dišne putove, što izaziva djelomičnu ili potpunu opstrukciju nazofarinksa, orofarinksa ili oboje. Osobe s neliječenom apnejom tijekom spavanja neprestano prestaju disati, ponekad i stotine puta tijekom noći.

Glavne vrste apneje za vrijeme spavanja su:

Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja, češći oblik koji se javlja kada se mišići grla opuste
Centralna apneja za vrijeme spavanja, koja se javlja kada vaš mozak ne šalje odgovarajuće signale mišićima koji kontroliraju disanje
Sindrom kompleksne apneje za vrijeme spavanja, poznat i kao središnja apneja za vrijeme spavanja koja se javlja nakon liječenja, a javlja se kada netko ima i opstruktivnu i centralnu apneju za vrijeme spavanja

Prevalencija opstruktivne apneje u snu u razvijenim zemljama je 2 do 4%; ovo se stanje obično ne prepozna pa često i ne liječi čak i kad su simptomi izraženi. OSA je 4 puta češća u muškaraca, možda zato što žene nerado prijavljuju simptome hrkanja, ili možda zbog predrasuda prilikom upućivanja liječniku.

Imate li neke od znakova apneje?

Znakovi i simptomi opstruktivne i središnje apneje u snu preklapaju se i to ponekad otežava određivanje vrste apneje koju imate. Najčešći znakovi i simptomi opstruktivne i središnje apneje u snu uključuju:

Glasno hrkanje
Epizode u kojima prestanete disati tijekom sna (to može prijaviti druga osoba)
Hvatanje zraka tijekom spavanja
Buđenje sa suhim ustima
Jutarnja glavobolja
Poteškoće sa spavanjem (nesanica)
Pretjerana dnevna pospanost (hipersomnija)
Poteškoće s obraćanjem pažnje dok ste budni
Razdražljivost

Uzroci apneje

Apneja za vrijeme spavanja može pogoditi bilo koga, čak i djecu. Ali određeni čimbenici povećavaju rizik:

Višak kilograma – pretilost uvelike povećava rizik od apneje za vrijeme spavanja. Masne naslage oko gornjih dišnih putova mogu ometati disanje.
Opseg vrata – ljudi s debljim vratom mogu imati uže dišne puteve.
Suženi dišni put – krajnici ili adenoidi mogu povećati i blokirati dišne putove, posebno kod djece.
Muški spol – muškarci imaju dva do tri puta veću vjerojatnost da će imati apneju za vrijeme spavanja nego žene. Međutim, žene povećavaju svoj rizik ako imaju prekomjernu težinu, a čini se da njihov rizik također raste nakon menopauze.
Životna dob – apneja za vrijeme spavanja znatno se češće javlja kod starijih osoba.
Obiteljska povijest – nasljedni faktor.
Konzumacija alkohola, sedativa ili sredstava za smirenje – tvari koje opuštaju mišiće u vašem grlu mogu pogoršati opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja.
Pušenje – pušači imaju tri puta veću vjerojatnost da će imati opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja nego ljudi koji nikada nisu pušili. Pušenje može povećati količinu upale i zadržavanje tekućine u gornjim dišnim putovima.
Začepljenost nosa – ko imate poteškoća s disanjem kroz nos – bilo zbog anatomskog problema ili alergije – veća je vjerojatnost da ćete razviti opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja.
Medicinska stanja – kongestivno zatajenje srca, visoki krvni tlak, dijabetes tipa 2 i Parkinsonova bolest neka su od stanja koja mogu povećati rizik od opstruktivne apneje za vrijeme spavanja. Sindrom policističnih jajnika, hormonalni poremećaji, prethodni moždani udar i kronične plućne bolesti poput astme također mogu povećati rizik.

Liječenje apneje

Konzervativno liječenje:

U blagim slučajevima opstruktivne apneje za vrijeme spavanja, konzervativna terapija može biti dovoljn.

Osobe s prekomjernom težinom mogu vidjeti poboljšanja gubitka težine. Čak i gubitak tjelesne težine od 10% može smanjiti broj apneičnih događaja za većinu pacijenata. Međutim, gubitak težine može biti teško postići s neliječenom opstruktivnom apnejom za vrijeme spavanja zbog povećanog apetita i promjena metabolizma koje se mogu dogoditi s opstruktivnom apnejom za vrijeme spavanja.

Osobe s opstruktivnom apnejom za vrijeme spavanja trebale bi izbjegavati upotrebu alkohola i određenih tableta za spavanje koje povećavaju vjerojatnost kolapsa dišnih putova tijekom spavanja i produžuju razdoblja apneje.

U nekih pacijenata s blagom opstruktivnom apnejom za vrijeme spavanja, pauze u disanju se javljaju samo kada spavaju na leđima. U takvim slučajevima može pomoći korištenje klinastog jastuka ili drugih naprava koje im pomažu da spavaju u bočnom položaju.

Osobe s problemima sa sinusima ili začepljenim nosom trebaju koristiti sprejeve za nos ili trake za disanje kako bi smanjili hrkanje i poboljšali protok zraka za ugodnije noćno disanje. Izbjegavanje deprivacije sna važno je za sve bolesnike s poremećajima spavanja.

Mehanička terapija:

Terapija pozitivnim tlakom u dišnim putovima (PAP) preferirani je početni tretman za većinu ljudi s opstruktivnom apnejom za vrijeme spavanja. Kod PAP terapije pacijenti nose masku preko nosa i/ili usta. Tlak zraka je podešen tako da bude dovoljan da spriječi kolabiranje tkiva gornjih dišnih putova tijekom spavanja. Terapija PAP-om sprječava zatvaranje dišnih putova tijekom uporabe, ali se epizode apneje vraćaju kada se PAP prekine ili ako se koristi nepravilno. Postoji nekoliko stilova i tipova uređaja za pozitivni tlak u dišnim putovima ovisno o specifičnim potrebama pacijenata.

Stilovi i vrste uključuju:

CPAP (Continuous Positive Airway Pressure) je najčešće korišteni PAP uređaj. Stroj je postavljen na jedan jedini pritisak.
Bi-Level PAP koristi jedan pritisak tijekom udisaja (udah) i niži tlak tijekom izdisaja (izdisaj).
Automatski CPAP ili Auto Bi-Level PAP koristi niz tlakova koji se sami reguliraju tijekom upotrebe ovisno o zahtjevima za tlak koje detektira aparat.
Adaptivna servo-ventilacija (ASV) je vrsta neinvazivne ventilacije koja se koristi za pacijente sa središnjom apnejom za vrijeme spavanja, koja djeluje tako da dišni putovi ostanu otvoreni i daje obavezan udah kada je to potrebno.

Uređaji za napredovanje mandibule (MAD):

Ovo su uređaji za pacijente s blagom do umjerenom opstruktivnom apnejom za vrijeme spavanja. Mogu se izraditi zubni aparati ili oralni uređaji za pomicanje mandibule koji pomažu u sprječavanju blokiranja grla jezikom i/ili pomicanju donje čeljusti prema naprijed. Ovi uređaji pomažu održati dišne putove otvorenima tijekom spavanja. Specijalist za spavanje i stomatolog (s iskustvom u oralnim aparatima za ovu svrhu) trebali bi zajedno utvrditi je li ovaj tretman najbolji za vas.

Stimulator hipoglosalnog živca:

Stimulator se ugrađuje ispod kože na desnoj strani prsnog koša s elektrodama koje se provlače ispod kože do hipoglosalnog živca u vratu i do interkostalnih mišića (između dva rebra) u prsnom košu. Uređaj se u vrijeme spavanja uključuje daljinskim upravljačem. Sa svakim udisajem hipoglosalni živac se stimulira, jezik se pomiče naprijed iz dišnog puta i dišni put se otvara.

Kirurgija:

Kirurški zahvati mogu pomoći osobama s opstruktivnom apnejom za vrijeme spavanja i drugima koji hrču, ali nemaju apneju za vrijeme spavanja. Među mnogim vrstama operacija su i ambulantni zahvati. Kirurgija je za ljude koji imaju prekomjerno ili nepravilno oblikovano tkivo koje ometa protok zraka kroz nos ili grlo, kao što je devijacija nosne pregrade, izrazito povećani krajnici ili mala donja čeljust s pregrizom koji uzrokuje abnormalno usko grlo. Ovi se postupci obično izvode nakon što apneja za vrijeme spavanja nije uspjela odgovoriti na konzervativne mjere i ispitivanje CPAP-a.

Vrste operacija uključuju:

Somnoplastika je minimalno invazivna procedura koja koristi radiofrekvencijsku energiju za smanjenje mekog tkiva u gornjim dišnim putovima.
Tonzilektomija je postupak kojim se uklanja tonzilarno tkivo u stražnjem dijelu grla koje je čest uzrok opstrukcije u djece s apnejom za vrijeme spavanja.
Uvulopalatofaringoplastika (UPPP) je postupak kojim se uklanja meko tkivo na stražnjoj strani grla i nepca, povećavajući širinu dišnog puta na otvoru grla.
Operacija napredovanja mandibule/maksile je kirurška korekcija određenih abnormalnosti lica ili opstrukcija grla koje doprinose opstruktivnoj apneji za vrijeme spavanja. Ovo je invazivni postupak koji je rezerviran za pacijente s teškom opstruktivnom apnejom za vrijeme spavanja s abnormalnostima glave i lica.
Operacija nosa uključuje korekciju nosnih začepljenja, kao što je devijacija septuma.

Ako se ne liječi, apneja za vrijeme spavanja može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, uključujući hipertenziju (visoki krvni tlak), moždani udar, kardiomiopatiju (povećanje mišićnog tkiva srca), zatajenje srca, dijabetes i srčani udar. Neliječena apneja za vrijeme spavanja također može biti odgovorna za pogoršanje posla, nesreće na radu i nesreće motornih vozila, kao i neuspjeh djece i adolescenata u školi.

Izvori:

msd-prirucnici.placebo.hr (2022). Opstruktivna apneja. Preuzeto s: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/pulmologija/apneja-u-snu/opstruktivna-apneja, 11.08.2022.

mayoclinic.org (2020). Sleep apnea. Preuzeto s:

https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/sleep-apnea/symptoms-causes/syc-20377631, 11.08.2022.

my.clevelandclinic.org (2020). Sleep apnea. Preuzeto s: https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/8718-sleep-apnea, 11.08.2022.