Smatram da danas ni jedna žena ne bi smjela umrijeti od raka vrata maternice, a na žalost, umiru

Treći tjedan u siječnju je vrijeme kada se skreće pažnja javnosti na važnost preventivnih ginekoloških pregleda kako bi se smanjilo obolijevanje žena od raka vrata maternice. U povodu obilježavanja Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice razgovarali smo s dr. Markom Kisićem, specijalistom ginekologije i porodništva, subspecijalistom humane reprodukcije u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina koji je istaknuo važnost prevencije.

Kada ste osjetili poziv prema ovome poslu? Kad ste odlučili da želite biti liječnik – u ranom djetinjstvu ili kasnije kroz srednju školu?

Kroz život sam bio svestran pa sam se tako bavio sportom, plivanjem i tenisom, a u školi sam uvijek bio odličan učenik. Odluka o tome što bih studirao je sazrela tek krajem srednje škole. Na donošenje odluke je utjecala moja obitelj, a najviše majka, kao i neki obiteljski prijatelji koji su bili liječnici te sam nakon dugog promišljanja i razgovora s njima odlučio da je medicina velik izazov na kojega sam spreman

Možete li nam kratko ispričati svoj put do sadašnjeg posla? Gdje ste išli u školu, na fakultet…?

Rodio sam se u Zagrebu gdje sam završio cijelo svoje školovanje: prvo osnovnu, pa Opću VII. gimnaziju u Križanićevoj ulici, a potom Medicinski fakultet u Zagrebu. Nakon završetka fakulteta kreće moj put usmjeravanja. Odabirem i završavam specijalizaciju iz ginekologije i opstetricije nakon čega završavam i subspecijalizaciju iz humane reprodukcije, a sve u KBC-u Zagreb (Petrova bolnica). U sklopu specijalizacije jedno sam vrijeme proveo u New Yorku poslije čega sam, kao specijalist, dio radnog staža odradio i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Kako je pao izbor na ginekologiju?

Kako sam bio dosta aktivan u sportu, moj interes je na početku išao u smjeru ortopedije i sportske kirurgije. Drugi izbor je bila estetska kirurgija jer imam oko i ruke za estetiku. Međutim, ginekologija je prevladava jer mi se činila kao najsmislenija, najsvestranija i najobuhvatnija. Osim toga, osjećaj da sudjelujem u stvaranju novog života i da sam na samom izvoru života, to je prevagnulo u odluci.

Ovaj tjedan i mjesec obilježava se Europski tjedan prevencije raka vrata maternice. Prema Vašem mišljenju, brinu li naše sugrađanke dovoljno o svome zdravlju? Koje su najčešće prepreke/izlike zbog kojih žene ne odlaze na preventivni ginekološki pregled?

Čini mi se da većina naših sugrađanki ipak vodi brigu o zdravlju. Međutim, određeni postotak u određenim fazama života zna zanemariti preventive ginekološke preglede. Najčešće je to nakon poroda i trudnoća, kada se žene više posvećuju djeci i nekim drugim obavezama te zanemare preventivne preglede, a koji su vrlo bitni, kao i ulaskom u menopauzu. Naime preventivnim i redovitim pregledima može se na vrijeme otkriti početak neke bolesti i započeti s liječenjem dok je bolest u potpunosti izlječiva. Ovdje posebno mislim na rak vrata maternice. Jedan dio žena, na žalost, nije svjestan kako taj rak nastaje i kolika je važnost preventivnih i redovnih pregleda.

Velik broj žena zna što je PAPA test, ali s druge strane ne znaju čemu on točno služi te se uvijek trudim dodatno im to objasniti. PAPA test je jednostavna screening metoda pomoću koje citološki možemo vidjeti postoje li ikakve promjene na stanicama vrata maternice, a koje uzrokuje HPV virus.

Naime, poznato je da je HPV virus uzročnik raka vrata maternice. Ako su ove promjene otkrivene pravovremeno, moguće je spriječiti najgori ishod. Smatram da danas ni jedna žena ne bi smjela umrijeti od te bolesti, a na žalost i dalje umiru.

Čini nam se da velik broj žena ulaskom u menopauzu zapostavljaju brigu o svome tijelu te rjeđe odlaze na preglede. Je li to zaista tako?

Mlade djevojke često odlaze na prve preglede na inicijativu i poticaj obitelji i majki, a neke imaju razvijenu svijest o potrebi ginekoloških pregleda.  Kao što smo rekli, određen broj žena prestaje ići na preglede nakon završetka svoje reprodukcije. Također, kad žene uđu u menopauzu, ali još više kad dođu u šezdesete, sedamdesete godine života, određeni postotak žena počinje zanemarivati odlaske ginekologu, a što je zaista loše. Na žalost, praksa je pokazala kako jedan dio starijih gospođa s godinama počinje zanemarivati odlaske na redovite preventivne preglede koji uključuju kako ginekološki ultrazvuk tako i PAPA test.  Često znamo vidjeti da žene dođu s odmakom od sedam ili osam godina od zadnje kontrole te nam se jave radi krvarenja u menopauzi. Ovo krvarenje, na žalost, često bude povezano s rakom vrata maternice ili rakom endometrija maternice. Zato apeliram da žene starije životne dobi brinu o svome zdravlju redovnim odlascima na ginekološke preglede jer tako možemo prevenirati bolesti i izliječiti ih ako se otkriju na vrijeme.

HPV virus najčešći je uzročnik raka vrata maternice. Srećom razvijeno je cjepivo protiv HPV. Međutim, mnogo je onih koji ne žele cijepiti djecu i koji se boje cjepiva. Što biste im preporučili? Imaju li razloga za brigu i je li cjepivo učinkovito za zaštitu?

Cjepivo je jedno od najvećih dostignuća moderne medicine i da ne postoje cjepiva mnoge bolesti, koje smo danas eradicirali ili u najvećoj mjeri reducirali, bi još uvijek uvelike utjecale na naš život, kako na kvalitetu tako i na dugovječnost.

HPV cjepivo je jedino cjepivo protiv raka koje imamo i to je nešto što bi samo po sebi trebalo potaknuti da posegnemo za cijepljenjem. Ne treba strepiti i zazirati od tog cjepiva. Danas srećom imamo devetvalentno cjepivo koje obuhvaća devet najčešćih i najopasnijih tipova HPV-a. Naime, postoji preko 100 tipova HPV virusa, a ovo cjepivo obuhvaća visokorizične tipove koji uzrokuju najopasnije promjene na vratu maternice i mogu dovesti do raka vrata maternice te nisko rizične koji rade promjene u vidu genitalnih bradavica. Ono, dakle, obuhvaća te najčešće tipove i pruža vrlo visoku zaštitu od HPV-a. Bitno je naglasiti kako nije štetno i djeca u 8. razredu osnove škole se mogu procijepiti. Na žalost, procijepljenost u Hrvatskoj je niža nego u zapadnim zemljama, ali smatram da treba razvijati svijest o potrebi za cijepljenje jer ono može spasiti život. HPV virus treba gledati kao veliki javnozdravstveni problem jer je riječ o kroničnoj spolno prenosivoj bolesti i treba jako mnogo liječenja, vremena, pretraga, zahvata i u konačnici novaca da se ona izliječi. Dakle, bolje je spriječiti nego liječiti.

Imate li možda još neki savjet za žene kako bolje brinuti o svome zdravlju?

Smatram da bi svaka žena prvo trebala biti odgovorna prema sebi i svome zdravlju, ali i prema svome partneru. Svakako je bitno, uz redovne ginekološke preglede, biti i spolno odgovoran i koristiti zaštitu. Prezervativ je dobra zaštita u slučaju HPV-a, iako ne 100-postotna. Također, treba biti odgovoran u smislu redovitih pregleda, ali i voditi uredan život uz zdravu prehranu i dovoljno sna.

I mi liječnici bili bismo sretniji da nam je populacija što zdravija i da žene ne obolijevaju i ne umiru od bolesti koje se mogu spriječiti i izliječiti kao što je na primjer rak vrata maternice.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.