Razgovarali smo s dr. sc. Tamarom Knežević, specijalistom oftalmologije, koja je dio tima Centra za oftalmologiju Specijalne bolnice Sv. Katarina. U Centru za oftalmologiju Specijalne bolnice Sv. Katarina moguće je napraviti kompletne preglede očiju te dijagnostiku i cjelovitu obradu vezanu uz oftalmološku patologiju. Povodom obilježavanja Svjetskog dana glaukoma i Svjetskog tjedna borbe protiv glaukoma, a u svrhu podizanja svijesti o istome, dr. sc. Tamara Knežević odgovara na pitanja o glaukomu – kako se postavlja dijagnoza, koji su čimbenici rizika i simptomi, zašto ga je iznimno važno otkriti na vrijeme, kako se liječi te što sve možemo sami učiniti za zdravlje svojih očiju.
Što je glaukom i koji su ključni čimbenici rizika za razvoj glaukoma?
Glaukom je grupa bolesti koje karakterizira oštećenje očnog živca i ganglijskih stanica mrežnice s gubitkom vidnog polja. Najvažniji čimbenici za razvoj i napredovanje glaukoma su dob iznad 40. godine života, pozitivna obiteljska anamneza, prethodne očne ozljede, dalekovidnost ili kratkovidnost, povišeni očni tlak (vrijednosti iznad 21 mmHg), tanja centralna debljina rožnice, promjene izgleda očnog živca, dugotrajno korištenje kortikosteroidne terapije, dijabetes, poremećaji rada štitnjače, migrena, visok ili nizak krvni tlak.
Zašto je važno na vrijeme otkriti glaukom?
Glaukom se smatra vodećim uzrokom sljepoće u svijetu u bolesnika iznad 60. godine života, a njegova pojavnost u populaciji raste s obzirom na globalno starenje stanovništva. Zovemo ga i „tihi kradljivac vida“ jer je u najranijim počecima obično bez značajnih simptoma. No, jednom kad nastane oštećenje, ono je nepovratno. Stoga pravodobno otkrivanje glaukoma u ranim počecima bolesti na redovitim oftalmološkim pregledima omogućuje pravovremenu dijagnozu i liječenje. Cilj liječenja glaukoma je očuvanje vida bolesnika, a time i kvalitete života. Bolesnici s početnim do umjerenim glaukomskim oštećenjem imaju dobru funkciju vida i očuvanu kvalitetu života, dok je u uznapredovalom glaukomu kvaliteta života značajno smanjena.
Obavio/la sam pregled vida za naočale, je li to dovoljno?
U posljednje vrijeme svjedočimo porastu broja bolesnika koji naprave pregled vidne oštrine i dobiju korekciju za naočale u optičarskim radnjama, a da pritom ne konzultiraju liječnika oftalmologa, što se smatra zabrinjavajućom pojavom, jer se pritom propusti mogućnost ranog otkrivanja i liječenja brojnih očnih stanja i bolesti. Isto tako, treba naglasiti da propisivanje naočala u nekih bolesnika neće pomoći poboljšanju vida, jer je u tom slučaju uzrok loše vidne oštrine neotkrivena bolest prednjeg ili stražnjeg segmenta oka. Vrlo često se naši bolesnici odlučuju za pregled liječnika kad imaju ponavljajuće smetnje ili uznapredovale stadije bolesti, a tada gubitak vida može biti nepovratan.
Što obuhvaća pregled očiju, a što pregled vida?
Pregled vidne oštrine podrazumijeva određivanje vidne oštrine bez korekcije i s korekcijom refraktivne pogreške na oba oka. To se zove tzv. subjektivno određivanje vidne oštrine s korekcijom. Kompletni oftalmološki pregled očiju podrazumijeva pregled vidne oštrine s korekcijom, mjerenje očnog tlaka, kvantitativne i kvalitativne testove suznog filma, pregled očnih struktura prednjeg segmenta oka na biomikroskopu te pregled očne pozadine direktnom i/ili indirektnom oftalmoskopijom.
Koliko često treba obavljati preglede očiju?
Ovisno o prisustvu vidnih smetnji, potrebni su redoviti oftalmološki pregledi, barem jednom godišnje, dok su tijekom praćenja glaukoma potrebni i češći posjeti oftalmologu, ovisno o individualnoj procjeni.
Kako se postavlja dijagnoza glaukoma?
Jedini sigurni način za dijagnozu glaukoma je kompletni očni pregled od strane kvalificirane osobe, dakle liječnika specijalista oftalmologije. Glaukomski probir koji uključuje samo mjerenje očnog tlaka nije dovoljan da bi se dijagnosticirao glaukom. Tijekom postavljanja dijagnoze glaukoma, oftalmolog će višekratno mjeriti vaš očni tlak, odrediti širinu očnog kuta, ispitati moguća oštećenja očnog živca, ispitati periferni vid, napraviti snimak ili mjerenja optičkog živca te izmjeriti debljinu rožnice. Potrebno je znati da je u slučaju vidljivih promjena potrebno redovito praćenje u slučaju prisustva progresije zatečenih kliničkih parametara.
Koji su simptomi glaukoma?
U većini slučajeva rani glaukom je bez simptoma, dok su u uznapredovalom glaukomu mogući zamagljen vid, glavobolja, bol u očima, mučnina, ispadi u vidnom polju u obliku nedostatka dijela vidnog polja, prstenovi u duginim bojama, razlijevanje svjetla i sl.
Kako se liječi glaukom?
Srećom, brojne su mogućnosti liječenja glaukoma. Većine bolesnika se liječi medikamentozno, kapanjem antiglaukomskih lijekova u obliku kapi 1-3 puta/dan, kao mono- ili politerapija koje smanjuju količinu očne vodice ili povećavaju njeno otjecanje, dok su ostale opcije lasersko liječenje (trabekuloplastika, iridotomija) ili operativno liječenje (trabekulektomija, glaukomski drenažni implantati, operacija mrene). Nikad samoinicijativno ne mijenjajte ili ne odlučujte o prekidu liječenja prije savjetovanja s vašim oftalmologom. U slučaju da ste pri kraju pakiranja lijeka, savjetujte se s oftalmologom je li nužno produljiti liječenje ili zbog nuspojava zamijeniti antiglaukomski lijek s nekim čiji će vam profil podnošljivosti bolje odgovarati. Uz antiglaukomsko medikamnetozno liječenje, svakako se preporučuje i uzimanje umjetnih suza bez konzervansa, kako bi se spojnica sačuvala od kroničnih upalnih promjena koje mogu dugoročno smanjiti uspješnost antiglaukomskog liječenja.
Kako rad na računalu i dugotrajno izlaganje digitalnim ekranima može utjecati na rizik od razvoja glaukoma i koji su savjeti za prevenciju?
S obzirom na činjenicu da se rizik za očne bolesti povećava u prisustvu sistemskih bolesti kao što su visoki ili nizak krvni tlak, dijabetes, visoki kolesterol u krvi te da samo sjedenje tijekom radnog dana povećava serizik od kardiovaskularnih incidenata, kronične upale i karcinoma, čak i 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pridonijeti smanjenju rizika od svih navedenih stanja. Time se prevenira pojava očnih bolesti te se može sačuvati vid. Istraživanja su pokazala kako su umjereno redovito vježbanje i vrijednosti očnog tlaka povezani – ispitanici koji su redovito vježbali, imali su 25% manju vjerojatnost pojave glaukoma u odnosu na ispitanike koji nisu vježbali tijekom trajanja studije.
Pauze svakih 20 minuta u trajanju od 20 sekundi i pogled u daljinu, umjetne suze bez konzervansa za zaštitu površine oka, ovlaživači suhog grijanog ili klimatiziranog zraka, zaštita od emisije plavog spektra svjetla te dnevni i noćni odmor pridonose zdravlju očiju i smanjuju simptome sindroma naprezanja očiju. Vježbe opuštanja, meditacije ili provođenje vremena u prirodi na prirodnom svjetlu omogućuju bolju opskrbu očnog živca krvlju bogatu kisikom, što također smanjuje mogućnost za razvoj glaukoma.
Nemojte ignorirati savjete specijalista te se naručite na prvi pregled i tako sačuvajte ovaj važan organ.
