Za većinu ljudi proljeće je najljepše godišnje doba. Nakon duge, hladne, sive i kišne zime, dolazi razdoblje dužih i sunčanijih te toplih dana.
Dolaskom proljeća budi se priroda, ali buđenjem prirode dolazi do povećanja peluda u zraku, što dovodi do povećanja alergija kod ljudi.
Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pišu kako su alergije među najraširenijim bolestima današnjice te kako epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazuju da je 25% svjetske populacije alergično, s tendencijom povećanja bez obzira na dob, rasu i socijalni status.
Među najčešćima su upravo peludne alergije te alergije na grinje.
Što je zapravo alergija?
Alergija je preosjetljivost i pretjerana reakcija tijela tj. imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, tvari. To može biti određena hrana, pelud, grinje, insekti…
Pelud je jedan od najsnažnijih alergena i najčešći je uzrok alergijskih bolesti. Zbog svoje veličine, pelud ne može prodrijeti duboko u dišne puteve, pa uglavnom djeluje na oči, nos i nosnu šupljinu i uzrokuje simptome tipične za alergijski rinitis.
Simptomi alergije
Simptomi mogu biti od jako blagih – lagano curenje nosa, svrbež očiju, crvenilo nosa, kihanje, do anafilaktičkog šoka koji može biti opasan po život. Također, simptomi mogu biti lokalizirani na jednom mjestu (nos, oči, grlo) ili zahvatiti cijelo tijelo (anafilaktički šok).
Kod očiju je moguća pojava alergijskog konjunktivitisa, svrbeža, suzenja. U slučaju alergijskog rinitisa simptomi su najčešće na području nosa i to: svrbež, crvenilo, vodenasto-sluzavi iscjedak, kihanje.
Potom možemo primijetiti reakcije dišnog sustava koje će se pokazati kao svrbež u ždrijelu, suh i podražajni kašalj, oteklina sluznice, otežano disanje, osjećaj pritiska u prsnom košu…
I na koži možemo imati određene simptome – različiti osipi, crvenilo i svrbež kože te čak i otekline.
U slučaju da je riječ o alergiji na određenu hranu simptomi alergije se mogu manifestirati i kao otečenost sluznice u ustima, ali može doći i do oticanja jezika, nemogućnosti gutanja te čak i proljeva ili povraćanja.
U najtežim slučajevima, reakcija na određeni alergen može biti šok cijelog organizma.
Što je to anafilaktički šok?
Anafilaktički šok je najgori oblik alergijske reakcije i ako se ne reagira na vrijeme moguće je da čak završi smrtnim ishodom. Do ovog šoka može doći zbog reakcije tijela na određene lijekove, serume, otrove insekata, hranu, ali i hormone i/ili enzime.
Najčešći uzročnici anafilaktičkog šoka su lijek penicilin, otrovi insekata te hrana.
Simptomi anafilaktičkog šoka su otežano disanje i kašalj, šmrcanje i sipljivo disanje, otežano gutanje, mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu, nadutost, ubrzani, slabo punjen puls i nizak tlak, nepravilan rad srca i šok, slabost, zimica, proširene zjenice, osjećaj uznemirenosti, strah, „treskavica“, poremećaj svijesti, sinkopa (nesvjestica) i koma.
Važno je napomenuti kako se ovaj šok razvija jako brzo te je potrebno što prije reagirati kako bi se osobi pružila pomoć.
Srećom, peludne alergije ne izazivaju ovako snažnu reakciju već su više „dosadne“, jer osoba cijeli dan šmrcka, kiše, osjeća svrbež očiju i nosa…
Kako liječiti alergije?
Za početak je potrebno otići liječniku obiteljske medicine, koji potom može uputiti osobu kod specijalista – pulmologa.
On može obaviti pregled i napraviti određene testove kako bi se utvrdilo je li osoba alergična i ako da, na što i koliko.
Ako je dokazana, alergija se može uspješno držati pod kontrolom različitim vrstama lijekova.
To su uglavnom antihistaminici, odnosno lijekovi koji suzbijaju simptome alergije – suzenje očiju, kihanje i kašljanje. Ovdje je uglavnom riječ o tabletama koje se piju jednom dnevno.
Liječnik za alergijski rinitis može preporučiti terapiju kortikosteroidnim sprejevima za nos. Ovi lijekovi smanjuju alergijsku reakciju lokalno, odmah u sluznici nosa. Dakle, sprječavaju pojavu sekrecije i kihanje. Dobro je spomenuti da ove lijekove ne treba uzimati stalno, već samo u „kriznim situacijama“ jer njihovo dugotrajno uzimanje može dovesti do oštećenja nosne sluznice.
Pomoć iz prirode
Kao jedan od najboljih prirodnih pomagača svakako treba istaknuti ulje crnog kima. Ova ljekovita biljka, koju su prepoznali još drevni Egipćani, ima izvrstan kemijski sastav te pomažu pri brojnim poteškoćama.
Kod uzimanja crnog kima bitno je imati na umu da je on odlična preventivna terapija te ga je za najbolje rezultate potrebno piti neko vrijeme prije peludne sezone. Najbolje je uzeti žličicu ili kapsulu dnevno.
Vitamin C je također dobar izbor jer djeluje kao prirodni lijek protiv alergija. Njegovo antioksidativna i protuupalno djelovanje imaju važnu ulogu.
Još jedan suborac protiv alergija je biljni pigment kvercetin, a koji se nalazi u voću i povrću (luk, jabuke, rotkvice, kapari, šljive. On smanjuje oštećenja i iritacije te se više koristi kao prevencija.
Zadnji na listi je Opnasti kozlinac – biljka koja se u tradicionalnoj kineskoj medicini koristi već stoljećima. Ima protuupalna i antioksidativna svojstva te može smanjiti curenje nosa, svrbež i kihanje.
Ipak, najuspješniji način borbe protiv alergena je njihovo izbjegavanje. Ako to ne možemo, onda je potrebno pronaći najefikasniju terapiju i biti strpljivi dok peludna sezona ne prođe.
