Bruksizam je nesvjesno škripanje zubima najčešće uzrokovano stresom i nervozom te se zbog toga naziva i problemom modernog doba.
Što je zapravo bruksizam?
Bruksizam je stanje u kojem škrgućete zubima ili ih stiskate. Ako imate bruksizam, možete nesvjesno stiskati zube dok ste budni (budni bruksizam) ili ih stiskati ili škripati tijekom sna (bruksizam u snu).
Bruksizam se smatra poremećajem povezanim sa spavanjem. Osobe koje stišću ili škrguću zubima tijekom sna imaju veću vjerojatnost da će imati druge poremećaje spavanja, poput hrkanja i zastoja u disanju (apneja).
Blagi bruksizam možda neće zahtijevati liječenje. Međutim, kod nekih ljudi bruksizam može biti čest i dovoljno jak da uzrokuje poremećaje čeljusti, glavobolje, oštećene zube i druge probleme.
Budući da možete imati bruksizam u snu i biti toga nesvjesni sve dok se ne razviju komplikacije, važno je znati znakove i simptome bruksizma i potražiti redovitu stomatološku pomoć.
Koji su simptomi bruksizma?
Simptomi bruksizma, tj. nesvjesnog škripanja zubima mogu biti sljedeći:
- Škripanje ili stiskanje zubima, koje može biti dovoljno glasno da probudi vašeg partnera za spavanje
- Zubi koji su spljošteni, slomljeni, okrhnuti ili labavi
- Istrošena zubna caklina, otkrivajući dublje slojeve zuba
- Pojačana bol ili osjetljivost zuba
- Umorni ili zategnuti čeljusni mišići, ili zaključana čeljust koja se ne otvara ili zatvara u potpunosti
- Bol ili bol u čeljusti, vratu ili licu
- Bol koju osjećate kao bol u uhu, iako zapravo nije problem s uhom
- Tupa glavobolja koja počinje u sljepoočnicama
- Oštećenje od žvakanja unutarnje strane obraza
- Poremećaj spavanja
Mogući uzroci bruksizma
Liječnici znaju u potpunosti što uzrokuje bruksizam, ali to može biti posljedica kombinacije fizičkih, psiholoških i genetskih čimbenika.
Bruksizam u budnom stanju može biti posljedica emocija kao što su tjeskoba, stres, ljutnja, frustracija ili napetost..
Bruksizam u snu može biti aktivnost žvakanja povezana s uzbuđenjima tijekom spavanja.
Faktori rizika
Ovi čimbenici povećavaju rizik od bruksizma:
- Stres – povećana tjeskoba ili stres mogu dovesti do škripanja zubima, kao i ljutnja i frustracija.
- Dob – bruksizam je čest kod male djece, ali obično nestaje u odrasloj dobi.
- Tip osobnosti – tip osobnosti koji je agresivan, natjecateljski ili hiperaktivan može povećati rizik od bruksizma.
- Lijekovi i druge tvari – bruksizam može biti neuobičajena nuspojava nekih psihijatrijskih lijekova, poput određenih antidepresiva. Pušenje duhana, konzumiranje pića s kofeinom ili alkohola ili korištenje rekreacijskih droga može povećati rizik od bruksizma.
- Članovi obitelji s bruksizmom – ako imate bruksizam, drugi članovi vaše obitelji također mogu imati bruksizam ili ga imati u povijesti bolesti.
- Ostali poremećaji – bruksizam se može povezati s nekim psihičkim i medicinskim poremećajima, poput Parkinsonove bolesti, demencije, poremećaja gastroezofagealnog refluksa (GERB), epilepsije, noćnih strahova, poremećaja povezanih sa spavanjem kao što je apneja za vrijeme spavanja i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti (ADHD).
Koje komplikacije može izazvati škripanje zubima?
U većini slučajeva bruksizam ne uzrokuje ozbiljne komplikacije. Ali teški bruksizam može dovesti do:
- Oštećenje vaših zuba, restauracija, krunica ili čeljusti
- Glavobolje tenzijskog tipa
- Jaka bol lica ili čeljusti
- Poremećaji koji se javljaju u temporomandibularnim zglobovima (TMJ), koji se nalaze neposredno ispred vaših ušiju, a koji mogu zvučati kao škljocanje kada otvarate i zatvarate usta.
Kako se liječi?
Bruksizam se liječi ovisno o uzroku. Najčešća (i prva) pomoć kod bruksizma je zaštita zuba od stiskanja i trošenja. To se postiže izradom jednostavnih zaštitnih (noćnih) udlaga za zube. Ako je problem uznapredovao, treba razmisliti i o ostalim rješenjima kao što su:
- zaštita prekomjerno potrošenih zuba zubnim krunicama i ponovna uspostava vertikalne dimenzije žvačnog sustava,
- ortodontsko pomicanje zuba u pravilan položaj,
- izrada relaksacijske udlage koja pomaže rasteretiti zglob ili kombinacija svega navedenog.
Dakle, očito je da stanje, iako na prvu dosta jednostavno, zapravo uopće ne mora biti lako za riješiti. Stoga, ako primijetite simptome stiskanja ili škripanja zuba posjetite svog stomatologa i raspitajte se o terapijskim mogućnostima.
Izvori:
sleepfoundation.org (2022). Bruxism: Teeth Grinding at Night. Preuzeto s: https://www.sleepfoundation.org/bruxism, 5.1.2023.
mayoclinic.org (2017). Bruxism (teeth grinding). Preuzeto s: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/bruxism/symptoms-causes/syc-20356095, 5.1.2023.
dental.svkatarina.hr (2021). Bruksizam – škripanje zubima. Preuzeto s: https://dental.svkatarina.hr/novost/bruksizam-skripanje-zubima/33, 5.1.2023.
