Bipolarni poremećaj je mentalno zdravstveno stanje koje utječe na mnoge ljude diljem svijeta. Osobe koje pate od bipolarnog poremećaja doživljavaju ekstremne promjene raspoloženja, od intenzivnih epizoda euforije ili manije do dubokih depresivnih epizoda. Ovaj poremećaj može značajno utjecati na svakodnevni život pojedinca i njegove bližnje.
Što je bipolarni poremećaj?
Bipolarni poremećaj, prije nazivan manična depresija, stanje je mentalnog zdravlja koje uzrokuje ekstremne promjene raspoloženja koje uključuju emocionalne uspone (manija ili hipomanija) i padove (depresija).
Kada postanete depresivni, možete se osjećati tužno ili beznadno i izgubiti interes ili zadovoljstvo u većini aktivnosti. Kada se vaše raspoloženje promijeni u maniju ili hipomaniju (manje ekstremno od manije), možete se osjećati euforično, puni energije ili neobično razdražljivi. Ove promjene raspoloženja mogu utjecati na san, energiju, aktivnost, rasuđivanje, ponašanje i sposobnost jasnog razmišljanja.
Epizode promjena raspoloženja mogu se pojaviti rijetko ili više puta godišnje. Dok će većina ljudi doživjeti neke emocionalne simptome između epizoda, neki možda neće doživjeti nikakve.
Iako je bipolarni poremećaj doživotno stanje, možete kontrolirati svoje promjene raspoloženja i druge simptome slijedeći plan liječenja. U većini slučajeva, bipolarni poremećaj se liječi lijekovima i psihološkim savjetovanjem (psihoterapijom).
Kako prepoznati bipolarni poremećaj?
Postoji nekoliko vrsta bipolarnih i srodnih poremećaja. Mogu uključivati maniju ili hipomaniju i depresiju. Simptomi mogu uzrokovati nepredvidive promjene u raspoloženju i ponašanju, što rezultira značajnim stresom i poteškoćama u životu.
- Bipolarni poremećaj I. – imali ste barem jednu maničnu epizodu kojoj mogu prethoditi ili slijediti hipomanične ili velike depresivne epizode. U nekim slučajevima, manija može izazvati prekid stvarnosti (psihoza).
- Bipolarni poremećaj II – imali ste barem jednu tešku depresivnu epizodu i barem jednu hipomaničnu epizodu, ali nikada niste imali maničnu epizodu.
- Ciklotimični poremećaj – imali ste najmanje dvije godine – ili jednu godinu kod djece i tinejdžera – mnogih razdoblja simptoma hipomanije i razdoblja simptoma depresije (iako su manje teški od velike depresije).
- Ostale vrste – uključuju, na primjer, bipolarne i srodne poremećaje izazvane određenim lijekovima ili alkoholom ili zbog zdravstvenog stanja, kao što je Cushingova bolest, multipla skleroza ili moždani udar.
Bipolarni poremećaj II nije blaži oblik bipolarnog poremećaja I, već zasebna dijagnoza. Dok manične epizode bipolarnog poremećaja I mogu biti teške i opasne, osobe s bipolarnim poremećajem II mogu biti depresivne dulje vrijeme, što može uzrokovati značajno oštećenje.
Iako se bipolarni poremećaj može pojaviti u bilo kojoj dobi, obično se dijagnosticira u tinejdžerskim godinama ili ranim 20-ima. Simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe, a simptomi mogu varirati tijekom vremena.
Manija i hipomanija
Manija i hipomanija dvije su različite vrste epizoda, ali imaju iste simptome. Manija je teža od hipomanije i uzrokuje izraženije probleme na poslu, u školi i društvenim aktivnostima, kao i poteškoće u odnosima. Manija također može izazvati prekid stvarnosti (psihoza) i zahtijevati hospitalizaciju.
I manična i hipomanična epizoda uključuju tri ili više ovih simptoma:
- Povećana aktivnost, energija ili uznemirenost
- Pretjeran osjećaj dobrobiti i samopouzdanja (euforija)
- Smanjena potreba za snom
- Neobična pričljivost
- Smetenost
- Loše donošenje odluka – na primjer, kupovanje, preuzimanje seksualnih rizika ili besmislena ulaganja
Depresivne epizode
Velika depresivna epizoda uključuje simptome koji su dovoljno jaki da uzrokuju primjetne poteškoće u svakodnevnim aktivnostima, kao što su posao, škola, društvene aktivnosti ili odnosi. Epizoda uključuje pet ili više sljedećih simptoma:
- Depresivno raspoloženje, kao što je osjećaj tuge, praznine, beznađa ili plača (kod djece i tinejdžera depresivno raspoloženje može se pojaviti kao razdražljivost)
- Označen gubitak interesa ili nedostatak zadovoljstva u svim — ili gotovo svim — aktivnostima
- Značajan gubitak tjelesne težine kada niste na dijeti, povećanje tjelesne težine ili smanjenje ili povećanje apetita (kod djece neuspjeh u dobivanju na težini prema očekivanju može biti znak depresije)
- Ili nesanica ili previše spavanja
- Ili nemir ili usporeno ponašanje
- Umor ili gubitak energije
- Osjećaj bezvrijednosti ili pretjerana i neprimjerena krivnja
- Smanjena sposobnost razmišljanja ili koncentracije i neodlučnost
- Razmišljanje, planiranje ili pokušaj samoubojstva
Ostala obilježja bipolarnog poremećaja
Znakovi i simptomi bipolarnog poremećaja I i bipolarnog II mogu uključivati druge značajke, kao što su:
- tjeskobni stres
- melankolija
- psihoza ili drugo
Vrijeme simptoma može uključivati dijagnostičke oznake kao što su mješoviti ili brzi ciklusi. Osim toga, bipolarni simptomi mogu se pojaviti tijekom trudnoće ili se mijenjati s godišnjim dobima.
Kada posjetiti liječnika
Unatoč ekstremnim raspoloženjima, osobe s bipolarnim poremećajem često ne prepoznaju koliko njihova emocionalna nestabilnost remeti njihov život i živote njihovih voljenih te ne dobivaju potreban tretman.
A ako ste poput nekih ljudi s bipolarnim poremećajem, možda ćete uživati u osjećajima euforije i ciklusima veće produktivnosti. Međutim, nakon ove euforije uvijek slijedi emocionalni slom koji vas može ostaviti depresivnima, iscrpljenima – i možda u financijskim, pravnim problemima ili problemima u vezi.
Ako imate bilo kakve simptome depresije ili manije, posjetite svog liječnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje. Bipolarni poremećaj ne prolazi sam od sebe. Liječenje stručnjaka za mentalno zdravlje s iskustvom u bipolarnom poremećaju može vam pomoći da svoje simptome stavite pod kontrolu.
Kada potražiti hitnu pomoć
Suicidalne misli i ponašanje česti su među osobama s bipolarnim poremećajem. Ako imate misli o samoozljeđivanju, odmah nazovite 112 ili svoj lokalni broj za hitne slučajeve, otiđite u hitnu pomoć ili se povjerite rođaku ili prijatelju od povjerenja.
Ako imate voljenu osobu koja je u opasnosti od samoubojstva ili je pokušala samoubojstvo, pobrinite se da netko ostane s tom osobom. Odmah nazovite 112 ili svoj lokalni broj za hitne slučajeve. Ili, ako mislite da to možete učiniti na siguran način, odvedite osobu u hitnu pomoć najbliže bolnice.
Kako se dijagnosticira bipolarni poremećaj?
Za dijagnosticiranje bipolarnog poremećaja vaš liječnik može koristiti mnoge alate, uključujući:
- Fizički pregled
- Detaljna medicinska povijest, koja će uključivati pitanja o vašim simptomima, povijesti života, iskustvima i obiteljskoj povijesti.
- Medicinske pretrage, poput pretraga krvi, kako bi se isključila druga stanja koja bi mogla uzrokovati vaše simptome, poput hipertireoze.
- Procjena mentalnog zdravlja – vaš liječnik može izvršiti procjenu ili vas može uputiti stručnjaku za mentalno zdravlje, poput psihologa ili psihijatra.
Da biste dobili dijagnozu bipolarnog poremećaja, morate doživjeti barem jednu epizodu manije ili hipomanije.
Osobe s bipolarnim poremećajem imaju veću vjerojatnost da će također imati sljedeća stanja mentalnog zdravlja:
- Anksioznost
- Poremećaj nedostatka pažnje/hiperaktivnosti (ADHD)
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
- Poremećaji ovisnosti/dvojna dijagnoza
Zbog toga, kao i činjenice da je pamćenje često oslabljeno tijekom manije pa se ljudi ne mogu sjetiti da su je doživjeli, pružateljima zdravstvenih usluga može biti teško pravilno dijagnosticirati osobe s bipolarnim poremećajem.
Osobe s bipolarnim poremećajem koje doživljavaju ozbiljnu maničnu epizodu s halucinacijama mogu imati netočnu dijagnozu shizofrenije. Bipolarni poremećaj također se može pogrešno dijagnosticirati kao granični poremećaj osobnosti (BPD).
Zbog toga je važno biti iskren i temeljit kada objašnjavate sve svoje simptome i iskustva kada razgovarate sa svojim liječnikom. Također može biti od pomoći uključiti voljenu osobu koja bi vam mogla dati dodatne pojedinosti o povijesti vašeg mentalnog zdravlja u razgovore s vašim liječnikom.
Kako se liječi bipolarni poremećaj?
Liječenje može pomoći mnogim ljudima, uključujući i one s najtežim oblicima bipolarnog poremećaja. Učinkovit plan liječenja obično uključuje kombinaciju sljedećih terapija:
- Psihoterapija (terapija razgovorom)
- Lijekovi
- Strategije samoupravljanja, poput obrazovanja i prepoznavanja ranih simptoma epizode ili mogućih okidača epizoda
- Korisne životne navike, kao što su vježbanje, joga i meditacija. Oni mogu podržati, ali ne i zamijeniti liječenje
- Druge terapije, kao što je elektrokonvulzivna terapija (ECT) u slučajevima koji slabo reagiraju na lijekove ili gdje je potrebna brza kontrola simptoma kako bi se spriječila šteta
Bipolarni poremećaj je doživotno stanje, tako da je liječenje doživotna obveza. Ponekad može proći nekoliko mjeseci do godina prije nego što vi i vaš liječnik pronađete sveobuhvatan plan liječenja koji vam najbolje odgovara. Iako to može biti obeshrabrujuće, važno je nastaviti s liječenjem.
Epizode manije i depresije obično se vraćaju s vremenom. Između epizoda, mnogi ljudi s bipolarnim poremećajem nemaju promjene raspoloženja, ali neki ljudi mogu imati dugotrajne simptome. Dugotrajno, kontinuirano liječenje može pomoći u upravljanju ovim simptomima.
Ako osim bipolarnog poremećaja imate i druga stanja mentalnog zdravlja, poput anksioznosti ili ADHD-a, stanje može biti teže liječiti. Na primjer, antidepresive koje liječnici propisuju za liječenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP) i stimulansi koje propisuju za liječenje ADHD-a mogu pogoršati simptome bipolarnog poremećaja i čak mogu izazvati maničnu epizodu.
Opet, iako je možda teško liječiti ova stanja, nije nemoguće. Obavezno ostanite predani pronalaženju plana liječenja koji vam odgovara.
Izvori:
my.clevelandclinic.org (2022). Bipolar Disorder. Preuzeto s: https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/9294-bipolar-disorder, 11.7.2023.
mayoclinic.org (2022). Bipolar Disorder. Preuzeto s: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/bipolar-disorder/symptoms-causes/syc-20355955, 11.7.2023.
