Kilu je najbolje odmah operirati, a prevencija je najbolja zaštita od malignih bolesti!
Kila ili bruh nastaje zbog prirođenih ili stečenih slabosti anatomskih struktura trbušne stijenke. Ovo je jako čest problem i istraživanja pokazuju kako je najčešće izvođena operacija abdominalne kirurgije upravo operacija preponske kile.
Što su zapravo hernije, kakve sve postoje i koje probleme mogu uzrokovati objasnio nam je dr. sc. Tihomir Grgić, spec. opće i digestivne kirurgije, te subspecijalist abdominalne kirurgije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine, a specijalizaciju iz opće kirurgije završio je 2007. godine u Kliničkoj bolnici Sestre Milosrdnice. Kroz bogatu karijeru dodatno se educirao iz područja minimalno invazivne kirurgije u liječenju preponskih i ventralnih kila te u laparoskopskoj kirurgiji debelog crijeva kao i u području barijatrijske kirurgije. Tijekom jednomjesečnog boravka u Tel Avivu, u Rabin Medical Centeru stječe dodatna znanja iz navedenih područja kirurgije. Subspecijalizaciju iz abdominalne kirurgije završio je 2015. godine u Kliničkoj bolnici Sestre Milosrdnice, potom je doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dodatnu edukaciju iz primjene lasera u proktologiji stječe u edukacijskom centru Biolitec u Wittenu, Njemačka. Uže područje interesa dr. Grgića je minimalno invazivna kirurgija preponske i ventralne kile, te onkološka i laparoskopska kirurgija debelog crijeva, kao i minimalno invazivna kirurgija u proktologiji zbog čega je izvrstan sugovornik o ovoj temi.
Kada ste osjetili poziv prema ovome poslu? Kako ste odlučili da želite biti liječnik – u ranom djetinjstvu ili kasnije kroz srednju školu (što je utjecalo na Vašu odluku o odabiru ovog zanimanja)?
Poziv prema poslu liječnika osjetio sam još u djetinjstvu, jer me oduvijek zanimalo kako ljudsko tijelo tako savršeno funkcionira kada je zdravo, ali isto tako zanimalo me što se događa kada se događa nešto nepredviđeno, kao npr. kod bolesti ili raznih povreda. Iako nitko u obitelji nije bio liječnik odluku da krenem u tom smjeru donio sam nekako sa završetkom osnovne škole.
Je li kirurgija bila Vaš prvi izbor pri odabiru specijalizacije i kako ste se odlučili za opću i digestivnu kirurgiju?
Upravo zbog želje za otkrivanjem kako ljudsko tijelo funkcionira “iznutra” preferirao sam kirurške struke, a tijekom specijalizacije iz opće kirurgije dodatno se iskristalizirala želja za abdominalnom kirurgijom.
Možete li nam pojasniti što je trbušna kila, a što preponska i kako nastaju? Koliko mogu biti opasne i zašto?
Kila ili bruh trbušne stijenke nastaju na mjestima slabosti mišića zbog anatomskih ili nekih drugih razloga koji mogu narušiti odnose i izazvati slabosti stijenke, npr. nakon operativnih zahvata. Općenito možemo razlikovati prirođene preponske kile koje nastaju tijekom spuštanja testisa u dječjoj dobi ili stečene kile koje nastaju zbog gore navedenih slabosti tkiva, koje su uzrokovane nasljeđem ili nekakvim većim opterećenjima. Najčešće izvođena operacija abdominalne kirurgije je upravo operacija preponske kile.
Najveća opasnost kod postojanja kile je njezino “uklještenje” koje može dovesti do oštećenja organa koji se nalaze u kilnoj vreći, a najčešće se radi o tankom ili debelom crijevu, trbušnoj maramici ili npr. mokraćnom mjehuru. Takvo stanje dovodi do potrebe za hitnim operativnim zahvatom, a često i do resekcija organa koji su ukliješteni u kilnoj vreći, što onda može dovesti do niza komplikacija, pogotovo zbog toga što se često radi o pacijentima starije životne dobi s nizom komorbiditeta.
Kako se hernije mogu liječiti i imate li možda neki savjet za sve koji imaju poteškoća s hernijom? Pomažu li neke vježbe ili nošenje pojasa?
U kirurgiji kažemo da je svaka kila indikacija za operativno liječenje, jer svako čekanje potencijalno može dovesti do povećanja kile ili uklještenja. Također postojanje kile često narušava i kvalitetu života kod pacijenata, mogu biti neugodne i bolne, ograničavati određene aktivnosti.

Nekakve posebne vježbe ne preporučujemo, a nošenje kilnog pojasa se uglavnom preporučuje pacijentima kod kojih postoji neka kontraindikacija za kirurško liječenje zbog neke druge bolesti ili stanja. Stoga je najbolji savjet da kile treba operirati čim prije, kako ne bi došlo do neželjenih komplikacija, a isto tako da bi se pacijentu omogućio što raniji povratak u uobičajene aktivnosti.
Vaše polje interesa je i onkološka i laparoskopska kirurgija debelog crijeva. Jeste li primijetili povećanje ili smanjenje broja pacijenata? Tko su češći pacijenti – muškarci ili žene?
Što se tiče onkoloških pacijenata sa sigurnošću možemo reći da se broj pacijenata s malignim bolestima povećava, prema podacima zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije. Statistički gledano od malignih bolesti nešto češće obolijevaju muškarci (54% novih slučajeva i 56% smrti), a 62% novih dijagnoza i 76% procijenjenih smrti javlja se kod ljudi starijih od 65 godina. Na razini EU najčešće dijagnosticirana maligna bolest je rak dojke, potom slijede rak debelog i završnog crijeva, rak prostate i rak pluća. Najčešći uzrok smrti je rak pluća, potom rak debelog i završnog crijeva, rak dojke i rak gušterače.
Zbog kojih poteškoća se najčešće javljaju?
Pacijenti se javljaju s nizom raznih simptoma i tegoba koji su nastali kao posljedica maligne bolesti, npr. anemija, gubitak na tjelesnoj težini, krvarenje iz debelog crijeva i slično. Tek se temeljem dijagnostičke obrade utvrdi osnovni uzrok tih tegoba, što često bude neka maligna bolest.
Kako se možemo zaštititi da nam ne zatreba Vaša pomoć (da ne dobijemo kilu ili ne trebamo otići na operaciju debelog crijeva?
Najbolja zaštita od malignih bolesti je zapravo prevencija, odnosno na vrijeme raditi sistematske preglede, odazvati se nacionalnom programu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva ili raka dojke. Ako se maligna bolest dijagnosticira na vrijeme tijekom preventivnih pregleda ona je u vrlo velikom broju slučajeva izlječiva, i zbog toga je moja poruka – odazovite se preventivnim pregledima i probiru kako bi što ranije otkrili bolesti koje u ranoj fazi mogu biti izlječive.
Za kraj intervjua imate li kakvu poruku za mlade koji žele biti liječnici?
Preporučio bih im liječnički poziv jer je izazovan, zahtijeva puno rada, truda i učenja, ali i daje puno, pogotovo kada se radi o izlječenju ili poboljšanju zdravlja kod pacijenata.