Anoreksija nervoza — jednostavno nazvana anoreksija — poremećaj je prehrane karakteriziran abnormalno niskom tjelesnom težinom, intenzivnim strahom od debljanja i iskrivljenom percepcijom težine. Osobe s anoreksijom pridaju veliku vrijednost kontroli svoje težine i oblika, podvrgavajući se ekstremnim naporima koji znatno ometaju njihov život.

Simptomi anoreksije

Teško je uočiti znakove i simptome jer je ono što se smatra niskom tjelesnom težinom različito za svaku osobu, a neki pojedinci možda neće izgledati izrazito mršavi. Također, osobe s anoreksijom često prikrivaju svoju mršavost, prehrambene navike ili fizičke probleme. Anoreksija također uključuje emocionalne probleme i probleme u ponašanju koji uključuju nerealnu percepciju tjelesne težine i izrazito jak strah od debljanja.

Fizički simptomi:

  • Ekstremni gubitak tjelesne težine ili izostanak očekivanog razvoja tjelesne težine
  • Mršav izgled
  • Abnormalna krvna slika
  • Umor
  • Nesanica
  • Vrtoglavica ili nesvjestica
  • Plavičasta diskoloracija prstiju
  • Kosa koja se prorjeđuje, lomi ili ispada
  • Izostanak menstruacije
  • Zatvor i bolovi u trbuhu
  • Suha ili žućkasta koža
  • Netolerancija na hladnoću
  • Nepravilan srčani ritam
  • Niski krvni tlak
  • Dehidracija
  • Oticanje ruku ili nogu
  • Izgriženi zubi od induciranog povraćanja

Bihevioralni simptomi anoreksije mogu uključivati pokušaje mršavljenja:

  • Ozbiljno ograničavanje unosa hrane putem dijete ili posta
  • Pretjerano vježbanje
  • Prejedanje i samoizazvano povraćanje kako bi se riješili hrane, što može uključivati korištenje laksativa, klistira, dijetetskih pomagala ili biljnih proizvoda

Emocionalni i bihevioralni simptomi mogu uključivati:

  • Preokupacija hranom, koja ponekad uključuje kuhanje složenih obroka za druge, ali bez njihove konzumacije
  • Često preskakanje obroka ili odbijanje jela
  • Uskraćivanje gladi ili traženje izgovora za nejedenje
  • Jedenje samo nekoliko određenih “sigurnih” namirnica, obično onih s niskim udjelom masti i kalorija
  • Usvajanje krutog obroka ili rituala prehrane, kao što je pljuvanje hrane nakon žvakanja
  • Izbjegavanje hrane u javnosti
  • Laganje o tome koliko je hrane pojedeno
  • Strah od debljanja koji može uključivati opetovano vaganje ili mjerenje tijela
  • Često provjeravanje u ogledalu za uočene nedostatke
  • Prekrivanje u slojeve odjeće
  • Nezainteresirano raspoloženje (nedostatak emocija)
  • Društveno povlačenje
  • Razdražljivost
  • Nesanica
  • Smanjeno zanimanje za seks

Uzroci anoreksije

Točan uzrok anoreksije nije poznat. Kao i kod mnogih bolesti, vjerojatno je riječ o kombinaciji bioloških, psiholoških i okolišnih čimbenika.

  • Biološki – iako još nije jasno koji su geni uključeni, moguće je da postoje genetske promjene zbog kojih su neki ljudi izloženi većem riziku od razvoja anoreksije. Neki ljudi mogu imati genetsku tendenciju prema perfekcionizmu, osjetljivosti i ustrajnosti – sve su to osobine povezane s anoreksijom.
  • Psihološki – neki ljudi s anoreksijom mogu imati opsesivno-kompulzivne crte osobnosti koje im olakšavaju pridržavanje strogih dijeta i odricanje od hrane iako su gladni. Mogu imati ekstremnu želju za perfekcionizmom, zbog čega misle da nikada nisu dovoljno mršavi. I oni mogu imati visoku razinu anksioznosti i uključiti se u restriktivnu prehranu kako bi je smanjili.
  • Ekološki – Moderna zapadna kultura naglašava mršavost. Uspjeh i vrijednost često se poistovjećuju s mršavošću. Pritisak vršnjaka može potaknuti želju za mršavošću, osobito među mladim djevojkama.

Faktori rizika

Anoreksija je također češća među tinejdžerima. Ipak, ljudi bilo koje dobi mogu razviti ovaj poremećaj prehrane, iako je rijedak kod starijih od 40 godina. Tinejdžeri mogu biti izloženiji riziku zbog svih promjena kroz koje njihova tijela prolaze tijekom puberteta. Također se mogu suočiti s povećanim pritiskom vršnjaka i biti osjetljiviji na kritike ili čak slučajne komentare o težini ili obliku njihovog tijela.

Određeni čimbenici povećavaju rizik od anoreksije

  • Genetika – promjene u određenim genima mogu neke ljude izložiti većem riziku od anoreksije. Oni koji imaju srodnika u prvom koljenu – roditelja, brata ili sestru ili dijete – koji su imali ovaj poremećaj imaju mnogo veći rizik od anoreksije.
  • Dijeta i gladovanje – dijeta je čimbenik rizika za razvoj poremećaja prehrane. Postoje čvrsti dokazi da su mnogi simptomi anoreksije zapravo simptomi gladovanja. Gladovanje utječe na mozak i utječe na promjene raspoloženja, ukočenost u razmišljanju, tjeskobu i smanjenje apetita. Izgladnjivanje i gubitak tjelesne težine mogu promijeniti način na koji mozak radi kod ranjivih pojedinaca, što može produžiti restriktivno ponašanje u prehrani i otežati povratak na normalne prehrambene navike.
  • Prijelazi – bilo da se radi o novoj školi, domu ili poslu; prekid veze; ili smrti ili bolesti voljene osobe, promjena može donijeti emocionalni stres i povećati rizik od anoreksije.

Moguće komplikacije

Anoreksija može imati brojne komplikacije. U najtežem slučaju može biti kobno. Smrt može nastupiti iznenada – čak i ako netko nema izrazito manjak težine. To može biti posljedica abnormalnog srčanog ritma (aritmije) ili neravnoteže elektrolita — minerala poput natrija, kalija i kalcija koji održavaju ravnotežu tekućina u vašem tijelu.

Druge komplikacije anoreksije uključuju:

  • Anemija
  • Problemi sa srcem, kao što je prolaps mitralnog zaliska, abnormalni srčani ritmovi ili zatajenje srca
  • Gubitak koštane mase (osteoporoza), povećava rizik od prijeloma
  • Gubitak mišića
  • Izostanak menstruacije kod žena
  • Smanjen testosteron kod muškaraca
  • Gastrointestinalni problemi, kao što su zatvor, nadutost ili mučnina
  • Abnormalnosti elektrolita, poput niske razine kalija, natrija i klorida u krvi
  • Problemi s bubrezima

Ako osoba s anoreksijom postane ozbiljno pothranjena, svaki organ u tijelu može biti oštećen, uključujući mozak, srce i bubrege. Ovo oštećenje možda neće biti u potpunosti reverzibilno, čak i kada je anoreksija pod kontrolom.

Osim niza fizičkih komplikacija, osobe s anoreksijom često imaju i druge poremećaje mentalnog zdravlja. Oni mogu uključivati:

  • Depresija, anksioznost i drugi poremećaji raspoloženja
  • Poremećaji osobnosti
  • Opsesivno-kompulzivni poremećaji
  • Zlouporaba alkohola i droga
  • Samoozljeđivanje, suicidalne misli ili pokušaji samoubojstva

Liječnici primarne zdravstvene zaštite (pedijatri, obiteljski liječnici i internisti) mogu identificirati rane pokazatelje anoreksije i spriječiti razvoj potpune bolesti. Na primjer, mogu postavljati pitanja o prehrambenim navikama i zadovoljstvu izgledom tijekom rutinskih liječničkih pregleda.

Ako primijetite da član obitelji ili prijatelj ima nisko samopouzdanje, stroge prehrambene navike i nezadovoljstvo izgledom, razmislite o tome da s njim ili njom razgovarate o tim problemima. Iako možda nećete moći spriječiti razvoj poremećaja prehrane, možete razgovarati o zdravijem ponašanju ili mogućnostima liječenja.

Izvori:

mayoclinic.org (2018). Anorexia nervosa. Preuzeto s: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/anorexia-nervosa/symptoms-causes/syc-20353591, 25.08.2022.

nhs.uk (2021). Overwiev – Anorexia. Preuzeto s: https://www.nhs.uk/mental-health/conditions/anorexia/overview/, 25.08.2022.

plivazdravlje.hr (2022). Anoreksija nervoza. Preuzeto s https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/27363/Anoreksija-nervoza-dijagnoza-i-lijecenje.html, 25.08.2022.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)