Svake godine, 24. ožujka obilježava se Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Ovaj datum je odabran jer je upravo na taj datum davne 1882. godine Robert Koch obznanio otkriće uzročnika tuberkuloze – bakterije Mycobacterium tuberculosis. Kasnije je za ovo otkriće dobio Nobelovu nagradu za medicinu.

I dalje je vrlo prisutna diljem svijeta

Tuberkuloza je zaista drevna bolest što dokazuju tragovi na drevnim egipatskim mumijama, pa čak i starijim arheološkim nalazima kostiju. Iako je prva asocijacija na tuberkulozu bolest pluća, ona može zahvatiti i ostale organe. Unatoč uspjehu Roberta Kocha, razvoju cjepiva te nacionalnim programima cijepljenja, danas još uvijek imamo velik broj oboljelih od ove teške bolesti koja se dugotrajno liječi. Naime, prema procjenama iz 2016. godine, u svijetu je bilo čak 10,4 milijuna oboljelih, od čega jedan milijun djece[1]. Iste je godine od tuberkuloze umrlo 1,8 milijuna osoba, među kojima 250.000 djece te i 400.000 HIV pozitivnih osoba. Oko dvije trećine oboljelih je iz sedam država na području Azije i Afrike (Indija, Indonezija, Kina, Filipini, Pakistan, Nigerija i Južna Afrika), dok Europska regija zauzima posljednje mjesto po broju oboljelih od tuberkuloze (3 % ukupno oboljelih u svijetu). Unatoč tome, tuberkuloza u Europi i dalje predstavlja relativno čestu bolest, s oko 60.000 novih slučajeva godišnje.

Što je zapravo tuberkuloza i kako nastaje?

Uzročnik tuberkuloze je bakterija iz roda Mycobacterium tuberculosis. Postoji još jedan soj karakterističan za afričke zemlje kao i soj M. bovis koji se putem mlijeka može prenijeti na čovjeka. Zahvaljujući kontroli goveda i pasterizaciji mlijeka, ovaj tip tuberkuloze je jako rijedak.

Načini širenja tuberkuloze

Tuberkuloza se širi zrakom i to u kapljicama oboljele osobe. Naime, bakterije su prisutne u sitnim kapljicama i aerosolu te kad oboljela osoba priča, kiše ili kašlje, one će se proširiti iz usta. Njih, potom, mogu udahnuti drugi i tako se zaraziti. Nakon što ih udahnemo, ove bakterije dolaze do pluća gdje se razmnožavaju, a iz pluća mogu dospjeti u bilo koji organ u tijelu. Ova vrsta tuberkuloze zove se plućna tuberkuloza i ona je zarazna. Još je jedan oblik ove bolesti zarazan – tuberkuloza grkljana.

Izvanplućni oblici tuberkuloze nisu zarazni. Ono što treba naglasiti jest da svaki kontakt s tuberkulozom ne znači nužno i zarazu. Naime, nakon kontakta s bakterijama reagira imunološki sustav te ubija većinu njih. U nekim slučajevima inficirani makrofagi (obrambene stanice tijela) mogu se pretvoriti u tvrde tuberkule u plućnom tkivu. Ponekad jedan dio bakterija može preživjeti začahuren u ovim tuberkulima, ali ne može se dalje razmnožavati. Osobe mogu cijeli život imati ovakav latentni oblik infekcije i nikada ne oboljeti. Međutim, može se dogoditi da zbog slabljenja imunološkog sustava, HIV-a ili nekih drugih okolnosti dođe do aktivacije bakterija iz tuberkula, a time i same bolesti.

Rizik od infekcije je najveći ako postoji kontakt sa zaraženom osobom. Također, rizik je veći kod osoba koje žive u napučenim zajednicama s lošim higijenskim uvjetima života, kao i kod osoba s lošom prehranom (beskućnici).

Još su neke skupine u većem riziku obolijevanja od tuberkuloze:

  • djeca mlađa od 3 mjeseca
  • osobe starije životne dobi
  • HIV pozitivne osobe
  • ovisnici o drogama i alkoholu
  • pušači
  • osobe pod dugotrajnom imunosupresivnom terapijom

Simptomi tuberkuloze

Ako Vas muči kašalj koji traje duže od tri tjedna te osjećate bol u prsima, a uz to imate i krvavi iskašljaj, svakako trebate posjetiti liječnika čim prije. Ostali znakovi koji mogu upućivati na ovu bolest su opća slabost, gubitak tjelesne težine, umor, vrućica, noćno znojenje…

Je li cijepljenje učinkovito protiv tuberkuloze?

Cijepljenje protiv tuberkuloze kao preventivna mjera obavlja se u rodilištu ili najkasnije do navršene godine života, štiti djecu od ozbiljnih oblika tuberkuloze (meningitisa i milijarne tuberkuloze), dok je zaštita od plućnog oblika bolesti oko 50 %. Nažalost, cjepivo ne štiti od obolijevanja u odrasloj dobi, niti trenutno postoji bolje cjepivo od BCG-a.

Kako se tuberkuloza dijagnosticira i liječi?

Ako osoba posumnja na tuberkulozu treba se javiti liječniku pulmologu. On će ju uputiti na potrebne testove i pretrage kako bi utvrdio je li riječ o tuberkulozi. Liječenje tuberkuloze dugotrajno je i potrebno je biti uporan. Naime, potrebno je šest mjeseci upornog liječenja i kombinacija raznih lijekova da se izliječi ova bolest. Liječenje započinje na bolničkom izolacijskom odjelu i traje sve dok pacijent iskašljava bakterije tuberkuloze. Nakon izlaska iz bolnice bitno je redovito uzimati lijekove i odlaziti na preglede.


[1] https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/borba-protiv-tuberkuloze/

Izvori:
www.zzjzdnz.hr/zdravlje/prevencija-zaraznih-bolesti/912
www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/146/Tuberkuloza.html
www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/borba-protiv-tuberkuloze/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.