Početkom veljače, točnije 4. veljače, obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka. Rak je, uz kardiovaskularne bolesti, vodeći svjetski javnozdravstveni problem. Procjenjuje se kako ekonomski gubici vezani uz rak iznose oko 1,16 trilijuna američkih dolara. Globalne zdravstvene statistike o raku (GLOBOCAN 2020), pretpostavljaju kako je broj novooboljelih od raka u 2020. u svijetu dosegao je 19,3 milijuna, dok je broj umrlih od raka porastao na 10 milijuna.

Prema statistikama iz 2018. godine oblici raka s najvećom smrtnošću s  rak pluća, rak debelog crijeva, rak želuca, rak jetre i rak dojke.

Ipak nije sve crno i ove brojke mogle bi se smanjiti. Naime, znanstvenici smatraju kako se čak 40 % slučajeva obolijevanja od raka može spriječiti prevencijom. Dakle, prevencija je ključ jer se preventivnim pregledima brojne vrste raka mogu otkriti na samom početku, kada su šanse za izlječenje najveće. Zato mnoge države, uključujući i Hrvatsku provode brojne preventivne programe.

U Hrvatskoj se provode tri Nacionalna programa:

  • Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
  • Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
  • Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice

Inače, Svjetski dan borbe protiv raka globalna je inicijativa koju je 2000. godine pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control). Obilježava se s ciljem podizanja svijesti i poboljšanjem informiranosti. Inicijativom se želi naglasiti važnost pojedinca koji svojim djelovanje može mnogo učiniti u prevenciji raka. Slogan Svjetskog dana borbe protiv raka u razdoblju 2019.-2021. je bio „Ja jesam i hoću“, jer se htjelo naglasiti kako svatko može dati svoj doprinos i poduzeti konkretne akcije u cilju smanjenja globalnog opterećenja obolijevanja od raka.

Pet vodećih faktora rizika i ponašanja

Otprilike jedna trećina smrtnih slučajeva od raka uzrokovana je djelovanjem pet vodećih faktora rizika ponašanja i prehrane:

  • visokim indeksom tjelesne mase (ITM),
  • nedovoljnim unosom voća i povrća,
  • nedostatnom tjelesnom aktivnošću,
  • konzumiranjem duhana i alkohola.

Upotreba duhana je najvažniji čimbenik rizika za rak i odgovorna je za otprilike 22% smrti od raka.

Infekcije koje uzrokuju rak, kao što su hepatitis i humani papiloma virus (HPV), odgovorne su za do 25% slučajeva raka u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Oko 70% smrtnih slučajeva od raka javlja se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

U Republici Hrvatskoj u 2018. godini rak, s udjelom od 26,4%, bio je drugi po redu vodeći uzrok smrti stanovništva, iza bolesti cirkulacijskog sustava (43,7%). Stopa smrtnosti od raka bila je veća kod muškaraca nego kod žena. Pet najčešćih vrsta raka u muškaraca su rak prostate, rak pluća, rak debelog crijeva i rak mokraćnog mjehura. Pet najčešćih vrsta raka u žena su rak dojke, rak debelog crijeva, rak  pluća i rak vrata maternice.

Dakle kako možemo smanjiti rizik od raka?

Pojavu raka moguće je prevenirati sa održavanjem poželjne tjelesne težine, primjerenom prehranom, dovoljnim unosom voća i povrća, redovitom tjelesnom aktivnošću, promjenama u spolnom ponašanju i smanjenom izloženošću karcinogenima u okolišu te izbjegavanjem duhana i alkohola.

Sedam znakova upozorenja na zloćudne bolesti

Da biste upamtili sedam mogućih ranih znakova upozorenja na zloćudne bolesti (kako ih je imenovalo Američko društvo za borbu protiv raka), sjetite se riječi OPREZ, dakle budite OPREZNI i javite se po savjet liječniku kada uočite:

  • Otežano gutanje ili probavu.
  • Promjenu u uobičajenom pražnjenju crijeva ili mokraćnog mjehura.
  • Ranu koja ne zacjeljuje.
  • Evidentnu promjenu na bradavici ili madežu.
  • Zadebljanje ili kvržicu na dojci ili drugdje.
  • Neobična krvarenja ili iscjedak iz spolovila.
  • Iritirajući kašalj ili promuklost koja duže traje.

Dakle ako želite sačuvati svoje zdravlje nemojte zanemarivati godišnje sistematske preglede i ignorirati pozive na preglede u sklopu nacionalnih preventivnih programa. Liječnici upravo na ovim pregledima mogu otkriti određene bolesti na samom početku i uspješnije ih liječiti. S druge strane, čekajući ili izbjegavajući preventivne preglede, uz razmišljanje „meni to ne treba“, sami sebi štetimo. Zaboravite na strah od liječnika i poslušajte onu staru izreku „bolje spriječiti nego liječiti“.

Izvori:

javno-zdravlje.hr/

www.zjz-zadar.hr/hr/zdrav-zivot/prevencija-raka/838 

javno-zdravlje.hr/sedam-znakova-upozorenja-na-zlocudne-bolesti/ www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/nacionalni-programi-ranog-otkrivanja-raka/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.